DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 31     <-- 31 -->        PDF

„ 87 — ;


Šest, peteroölanih nogah sii mn crveno-smedje, na srhovih
crveno prugave. — Od četiri snieđjih krila su dva prednja
znatno dulja, nego li zadnja. Glava i prsni štit je crno-smedj
a nad svakim od dvijnh oćijuh (mreži nalicnim) jest člankovito
ticalo, koje je dulje nego li polovica duljine tiela.


Čudnovata je ipak ta okolnost, da nije dosele u rodu
šiškara samaca nadjeno, iz ßega se zaključiti može, da ih možebit
i neinia ili ako se i nalaze, da ih vrlo malo ima, pa da se
razplodjuju budi samoplodnjo m samica ili da jedna oplodnja
mužnjaka ima upliva na više generacija.


Ova vrst šiškara proizvadja svojim bodcem u časki cvieta
lužnika našu sišku ili lučicu (Knopper) — premda se je i na
kitiijaku hrastu šiškah našlo.


Hrastova šiška,
Šiškari probuše svojim svrljkom različita mjesta hrasta i
ulože unutar svoja jaja.
Usljed učinjene rane, što ju bodae u onom dielu drveta
prouzroči, postane onda uz sudjelovanje naravi sgusnućem soka,
koji iz rane teče, krasta, u kojoj se jaje zareznika drži, pa
buđuć je neposredno ubodjena staničevina prama vrsti šiškara
prama ranjenom dielu drveta različnom i mnogostručnom razvoju
stanica podvržena, to čini iz te rane izkipljeli sok i raznolike
podobe, koje deformitete ili kvrge mi hrastovimi b a huška
mi nazivamo, kamo i naša šiška i lučica spada.
Naravni tek sliedeć razvije se iz jaja najprije ličinka,
zatim kukuljica, i napokon iz ove potonje savršeni zareznik,
koji kod topline, pod kojom hrast oživljuje, u proljeću babušku
probode, te kao šiškar, koji sposobne za svoje življenje hrastove
i njihove pojedine dielove traži k tomu, da ih ubode u njih
svoja jaja izleže te napokon i pogine.
Raznolikost hrastoye šiške neproteže se samo na podobu
iste vec takodjer i na boju, veličinu i na lučbene sastavine njezine
tvari.
Tako su n. pr. babuške, što iz žilah izkipe, našemu korunu
nalicne; babuške gijivaste mnogimi rupicami providjene; orientalske
babuške tvrde, okrugle, kvrgaste; — babuške na lišću
pozdno g cer a (die Zerreiche) su crvene i okruglje; bubrežaste
babuške na dolnjoj strani lišća^ malene; crvene leći na