DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 28     <-- 28 -->        PDF

. -^ 84 ™


6. Eocenska stvorba. Značaj je eocenskih stvorba ovdje,
kao i drugdje na krasu; tri glavne skupine: kosinske vitre,
glavno numulitsko vapno i gornji eocen, ponajviše sastojeće od
pločastih vapana, gromača i pješčenjaka te lapora.
Ta se stvorba dobro razpoznaje poimence na zapada, uz
obalu i na otocih, koritastim oblikom i^punjujuć duguljaste od
sjevero-zapada put jugoistoka udarajuć po kredi, valovite doline.
Kipine (obličje) obale i otoka samih polieže bez sumnje
od netom spomenutoga poredjaja slojeva.


Eoeensko kamenje zasiže put iztoka od najskrajnjega bila
starijih stiena (velebitskih) a razvitak mu je vrlo podredjen.
Na širokom, kredom napunjenom priedjelu medju Velebitom i
Piješivicom ima samo kraj Bunića, Grospiću na sjeverozapadu,
pomalo prostrano bilo eocenskoga kamenja, a to je podloga numulitskoga
vapna, svrh kojega onda dolaze pje-šcenjaci.


Donji eocenski članak^ kosinske vitre, u kojih ima okamina
iz sladkih voda, i koje su po drugom krasu tja do Rieke
syuda pravilno na temelju numulitnih vapna razvijene, primiču
se više jugu. i pokazuju se samo mjestimice; na dalekih striekahj
a po svoj prilici ni na našem priedjelu ne ima ih ni malo.


7. Neogena stvorba, U taj red spadajuće u većih i manjih
koritih i dubodolinah našaste tvorine same su taložine sladkih
voda i imale bi se u obće sporediti s najmlađjim slojem trecackih
naslaga bečke đulibe, s tako zvanimi kongerijskimi
vitrami.
Najsjeverniji takov ođjelak vidi se na zemljokazu pokraj
Janje Gore, Otočcu na sjeveroiztoku, gdje glinske tvorine izpunjuju
malo korito, — Rub drugoga takova trećackoga korita^
naslagana, gdje se je Pounje veoma razširilo igdje stoji BišcBj
zahvatio je u naš kraj. — Čini se, da na prostranoj nizini oko
G-ospića nema nikakvih trecackih naslaga.


8. Potopnina (diluvium) i naplovina (alluvium). Raznovrstne
su tvorine tieh najmladjih geologijskih razdobja. Ü taj
red spadaju što glinene, što pješčane i prudjne tvorine, od kojih
je donje tlo naših nemnogih, ali ponajviše prostranih, kotlastih
dolina i ravnica: u taj red spadaju osobite pješčane naslage
na mnogih otocih, koji su prema našemu kraju poredani,
za tiem slojevi tako zvane crljenice (terra rossa), koje ima najviše
n pukotinah i svrtcih svuda lomnih i špiljami prošnpljenih