DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 28 <-- 28 --> PDF |
. -^ 84 ™ 6. Eocenska stvorba. Značaj je eocenskih stvorba ovdje, kao i drugdje na krasu; tri glavne skupine: kosinske vitre, glavno numulitsko vapno i gornji eocen, ponajviše sastojeće od pločastih vapana, gromača i pješčenjaka te lapora. Ta se stvorba dobro razpoznaje poimence na zapada, uz obalu i na otocih, koritastim oblikom i^punjujuć duguljaste od sjevero-zapada put jugoistoka udarajuć po kredi, valovite doline. Kipine (obličje) obale i otoka samih polieže bez sumnje od netom spomenutoga poredjaja slojeva. Eoeensko kamenje zasiže put iztoka od najskrajnjega bila starijih stiena (velebitskih) a razvitak mu je vrlo podredjen. Na širokom, kredom napunjenom priedjelu medju Velebitom i Piješivicom ima samo kraj Bunića, Grospiću na sjeverozapadu, pomalo prostrano bilo eocenskoga kamenja, a to je podloga numulitskoga vapna, svrh kojega onda dolaze pje-šcenjaci. Donji eocenski članak^ kosinske vitre, u kojih ima okamina iz sladkih voda, i koje su po drugom krasu tja do Rieke syuda pravilno na temelju numulitnih vapna razvijene, primiču se više jugu. i pokazuju se samo mjestimice; na dalekih striekahj a po svoj prilici ni na našem priedjelu ne ima ih ni malo. 7. Neogena stvorba, U taj red spadajuće u većih i manjih koritih i dubodolinah našaste tvorine same su taložine sladkih voda i imale bi se u obće sporediti s najmlađjim slojem trecackih naslaga bečke đulibe, s tako zvanimi kongerijskimi vitrami. Najsjeverniji takov ođjelak vidi se na zemljokazu pokraj Janje Gore, Otočcu na sjeveroiztoku, gdje glinske tvorine izpunjuju malo korito, — Rub drugoga takova trećackoga korita^ naslagana, gdje se je Pounje veoma razširilo igdje stoji BišcBj zahvatio je u naš kraj. — Čini se, da na prostranoj nizini oko G-ospića nema nikakvih trecackih naslaga. 8. Potopnina (diluvium) i naplovina (alluvium). Raznovrstne su tvorine tieh najmladjih geologijskih razdobja. Ü taj red spadaju što glinene, što pješčane i prudjne tvorine, od kojih je donje tlo naših nemnogih, ali ponajviše prostranih, kotlastih dolina i ravnica: u taj red spadaju osobite pješčane naslage na mnogih otocih, koji su prema našemu kraju poredani, za tiem slojevi tako zvane crljenice (terra rossa), koje ima najviše n pukotinah i svrtcih svuda lomnih i špiljami prošnpljenih |