DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 22 <-- 22 --> PDF |
menja, pošto je pako zemljoznanstvo još malo napredovalo, to cu ja ono, što nam kaže o krasu, pripomenu.ti, kad uzmem razpravljati o zemljak težatnicak. Krajiško-hrvatski kras izvidjen je, koliko se tiče zemljopovjestnik napremica, u geologijskom državnom zavodu samo tako zvanom prieglednom premjerom, a izvidioci ne slažu se u svih tockak o tom, kamo bi uvrstili nadjene stvorbe. Upućujuc svoje štovane čitaoce ponajprije na najnoviji po Franji vitezu Haueru izdani zemljokaz držim se to većma podataka toga učenjaka, pošto je on ravnatelj c. kr. geologijskoga državnoga zavoda, te s toga može prikupiti sve izvidbe članova svoga zavoda i poredati ik po njihovoj vrednoći. Sav hrvatski kras izilazi ucjelice golemom od sjeverozapada piit jugoiztoka naperenoj uzvali (Aufbruchswelle) trijadskih kamenih sglobina, kojim ima s obijuh strana, osobito na iztoku^ uzgredna stienja kredne stvorbe.. Na zapadu je to uzgredje uzahno a možda ni nije neprekidan ciepac uzduž obale, ili su kredni slojevi (vitre) pod morsku razinu ponikli ili su pak izprani. Svakojako spadaju uz obalu nalazeći se otoci sa svojim krednim stienjem k tomu zapadnomu uzgredju (Begleitzone), u kom posljednjem ima i kamenja eocenske stvorbe. — Čini se doduše, da na nekih mjestih ima osamljenih sglobina krede i u trijađskom priedjelu. Pokraj Karlovca nadjoše drugu uzvalu starijih gomila vapna medju. kredom, ali tu namah prikrivaju trećogorski i mladji slojevi na iztoku. I na našem je priedjelu, kao drugdje po krasu, mnogoyrstno nabrano slojevje; sjeverni nastavak Velebita, naime Senjsko Bilo kod Senja a za tiem Kapela izilazi najgrdnijim zemaljskim valovi, koji su s morskom obalom istosmjerni, ali je vise puti težko omedjiti gdjekoje vapnene i dolomitske tavane. Razmotrimo sad pojedince razlikovane stvorbe, kako ih je vitez Hauer u komentaru svojega geologijskoga prieglednoga zemljokaza austrijsko-ugarske monarhije predočio. L Ugljevna stvorba. Kamena ugljevja eno u najzapadnijem s tako zvanim morlackim kanalom istosmjernom proboju (bilu) starijega kamenja visockoga, gdje se (kako Fotterl e tvrdi) cesto prekinutim uzahnim pojasom prikazuje udarajuć istosmjerno s obalom od sjev ero-zapada put jugoistoka, komu se na najjužnijem kraju nahodišta, samo malo bliže iztoku, pri* |