DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 19     <-- 19 -->        PDF

, , . ^. 75 ""


Gdje su sad dabarski usjevi, tuj je po poviedanju naroda
bilo nekad jezero, a ime sela Dabra svjedoci, da je onud bilo
dabrova. Nekoliko mlinova stoji još povrli vrela, gdje danas
samo male vode proviru, a mlino^d su davno veo zapušteni i
dakako propali, -


Za cielo je za prošle geologijske dobe bilo više i većib
sladkih jezera, a sada ib sve više nestaje, a koja su jos ostala,
samo se kadšto povraćaju. Za cielo je tomu uzrokom, što sve
vi^e i više pukotina nastaje, a budućemu premda još vrlo dalekomu
dovršetku tieb pojava možemo se nadati istom onda,
kad se zaruše sve podzemaljske špilje i pozačepe žljebovi, kao
što se je to dogodilo na nekih mjestib gornje krajine, gdjeno
se ogromne kotline napuniše naplovinom (željezastom ilovačom)
tja do ruba.


Zemljoslovje hrvatskog krasa.


Kora je naše zemlje od trijuh vrsti kamena: od naslaganog
a ili taložnoga, koji je postao od taloga umjerenijib
oborina, a ima u njem poglavito organicnik okamina (petrefakta),
taj kamen nije ledast već je naslagan ili navitran;


od provalnoga kamenja, koje je postalo, kad je provalila
goruća tekućina jedra zemlje (dakle plutonske i vulkanske
tvorine), u kojih nema okamina i koje niesu naslagane, ali
su ledaste ;


od ledasta škriljevca, koji je naslagan poput taložnoga,
a ledast poput provalnoga kamenja te u njem kao ni u
ovom nema okamina. I to su doduše taložne tvorine, ali su iz
predavnoga doba, kada na našoj zemaljskoj kruglji valjda još
nije bilo nikakva organicna života.


Kamenje tijuh trijuh vrsti dieli se još na podrede po
tom, kad je koje postalo (dakle po starosti), a pri tom poslu
odluöuju u taložnom kamenju okamine a onda i red, po kojem
su jedna povrh druge poredane naslage, od kojih je čvrsta kora
zemlje sastavljena.


Pošto nema svagdje ti eh spomenutih naslaga, niti okamina,
koje označuju svako stvorbeno razdoblje, to je cesto A^rlo
težko geologijski označiti kamenje, što ga u kojoj okolici nalazimo.
, ´