DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 39 ~ odgaja za proizvadjanje kore, tamo nemože brastje za duge sposobno uspievati. S toga trgovci duga neimadu nikakvog uzroka protiviti se oživotvorenju toga novog obrta, dapače bi se imali i sami toga primiti, a to s toga, što se sve više približava vrieme, gdje ce trgovina duga u Hrvatskoj znatno pasti, a to s pomanjkanja sposobnog hrastja za ta] proizvod, te u tom slučaju padajuću trgovinu sa dugom, lahko bi nadomjestiti mogla, do onda već razgranjena trgovina sa korom. „Po ovom opisu uloge, koju bi ovdašnje šume tičući se njihove trjesline, zauzeti imale, mislim, da neće biti suvišno, ako još nješto iz vlastitih opažanja nadovežem, koja mi se pri mojih putovanjili po ovoj zemlji silom ukazivaše. „Hrastovi panjevi, koji obično iza obavljene sječe još ti šumskom tlu ostaju — osobito u hrvatsko - slavonskih dolinah — ukazuju takovu bujnost, od koje se u sjevernih krajevih Evrope ni misliti neda. Izdanci njihovi pošiknu do takove neobične visine, te dobiju toliku debljinu, da bi se na njih bez dvojbe već poslie prvih 10 godina nizka šuma za dobljenje kore sjeći mogla, te samo bi se još možda poradi kakovih osobitih motaka ili drugog koristnog drvlja, koje nješto veću dužinu ili debljinu zahtjevaju, moglo produžiti vrieme njihove sječe do 20-godišnjeg uzrasta. „Nu predpostaviti je , da izdanci iz panjeva svoju svjetlu koru sve do 25. godine zadržu, te istom poslie te dobe počne ova pucati i postaje hrapava, a to bi bilo i skrajnje vrieme sječi za gulenje kore. „Sjemenja k (nasad — iz posijanog žira izrastli hrastići) jest u prvih godinah svojega uzrasta razmjerno nižji, a kora mu već sa 20. godinom počne pucati i postaje hrapava. „Dobro uzgajani mladiki visoke sume vi>^e put su tako gusti, da bi proredjenje njihovo ne samo u interesu šumskog gospodarstva u obće od velike koristi bilo, nego bi i gulenje kore sa onih proredjenjem izsječeiiih hrastića liep prihod donosilo, s tim više, što toplije podnebje ovih prediela na kakvoću i kolikoću kore 11 gustim šumam jamačno povoljnije djeluje, nogo li što to u sjevernoj Njemačkoj biva. Ja mislim dakle, da bi i ona šuma, koja se za tehničku porabu uzgaja, dosta materijala i za gulenje dala, te sudeći po tom, da bi se tim prije k ovom pristupiti moglo, što je proredjivanje i čišćenje visokih |