DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 33-^
čari tudjoni konkurencijom na proizvod bolje kože prisiljenij
morali za ncinjanje kože skoro isključivo hrastovu koru rabiti^
nego je naša đr^aia kora postala jnr i zjiatnim izvoznim proizvodom
u Njemačku, Belgiju itd., te koji je tako obljubljentoli se dobro plaća, da se isti već u znatnoj množini u strani
svjet izvozi, a inozemstvo traži ga toliko, da koliko god bi
ga samo proizvadjati mogli, našli bi za nj aga još
u v j e k i z d a f5 n 0 g j) r 0 m e t a.


„Tako je u doljnjoj Austriji, a osobito u Ugarskoj, koja
na hrastovih šumah obiluje, gulenje hrastove kore veo veliki
mah i sa vrlo izdašnim dobitkom zauzelo, te je uzgoj šumah
guljevaca tako probitačan postao, da se punim pravom za sigurno
sredstvo preporučiti može, koje je u stanju ne samo da
na naše gospodarstvene odnošaje koristno djeluje, nego može
i iznos n a 5 i h hrastovih šuma z n a t n o p o v i s i t i. ,


,,Tvorničar kožah Schmid t u Kremsu, n. pr., kojemu ~
mimogred budi rečeno — najveća zasluga za uveđenje šumah
guljevaca u Austro-Ugarskoj ide, i koji je na bečkoj svjetskoj
izložbi 1873. svoje dotične proizvode sa vrlo obzirnim i poučnim
razlaganjem na pregled izložio bio — kiipio je naime u
ugarskoj ležeće dobro Sokola Hutta kod Yaca u površini od
kakovih 8000 ralih jedino u tu svrhu, da na njemu gospodarstvo
gulenja racionalno zavede, te je u rečenom razlaganju dokazao,
da on dohodak svojih šuma gospodarstvom gulenja sa
5 f´or. po ralu povisrije.


^^==*´ „Ovdje u Hrvatskoj i Slavoniji vladaju u prilog gulenju
hrastovih šuma još mnogo povoljniji odnosaji. Ne samo da se
/ ovdje mnogo više hrastove šume nalazi, nego Sto i donos kore
zbog blažijeg podnebja i bujnijeg uzrasta po kakvoći i kolikoci


´´(^ j znatniji biti može; u kratko: gulenje hrastove kore
moglo bi ovdje jedan od najizdašnijih i najboljih
p ! 0 i z V 0 d a b i t i.
„U ovih navodili leži isto tako malo pretjeranosti, kao kad
bi rekao; Hrvatska i Slavonija jest jedini jos nalazeći se raj
hrastovine u Evropi: i kad bi ova liepa i mnogo obećavajuća.
zemlja sve svoje takove šume ogiilila, to bi dobivenu koru još
uvjek dobro i koristno unovčiti mogla.
„Dopustite mi za dokaz ovih, s prva možda i nevjerojatno
glasećih vam izraza samo njekoliko, ali jezgrovitih riečih:
3