DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 24 <-- 24 --> PDF |
-^ 24 nost bavi ratarstvom istom od prekojuce, to baš inteligentniji sljedbenici drugih kulturnih struka starijega postanka zaziru od naše struke kao od kakve odskorice ^. — Taj pako europejski značaj tieh nevrlina nije zaprekom Austro-Ugarskoj, da prednjacec uzme prtiti put pravim nazorom; budući ratarskom državom bila bi naša otacbina osobito pozvana, da se podhvati toga plemenita zadatka; o izvanrednoj koristi toga zadatka neka svjedoče činjenice, navedene u ovom spisu. (Nastavit ee se.) IL redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva, držana dne 10., 11. i 12. listopada 1877. n dvorani narodne čitaonice u Sisku. Sjednicu otvorio je u 10 satih prije podne podpredsjednik gosp. 0. kr. šumarnik Gr rund , te pozdraviv sakupljene članovej žali, što se skupština nije dosljedno zaključku I. glavne skupštine još u mjesecu rujnu obdržavati mogla, gdje Su šumari manje obterećeni poslovib, nego sada u listopadu, pa, bi i u znatno većem broju učestvovali; spominje nadalje, da je iz uzroka, što se je neznatan broj članova za namienjen u skupštinu u Osiek prijavio, odbor prinužden bio, u izvanrednoj piedhodnoj ad boe skupštini ustanoviti Sisa k za mjesto ovogodišnje skupštine. Zatim, pročita podpredsjednik list gospodina predsjednika T omi 6a, kojim isti podnaša ostavku na časti predsjedničkoj, a iz razloga, što radi presele nj a u Samobor nije u stanju prisustvovati ođborskim/ šjednicam. Skupština, uzimajuć na znanje ostavku, votizira bivšem predsjedniku g. T omi ću brzojavno pozdrav i zabvalnicu, t e ga za nagradu njegovih, zasluga imenuje zacastnim članom. ´ To Zaziranje od tndje vreclnoće otelo je mah i u ratara, ne izuzam ni nje- Mh ratarskih vještaka na glasu; ima bo tomu svjedočanstva, da specifični ratari svoje drugove šumare gotovo ni ne gledaju. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 26 ~ Gosp. podpredsjednik javlja zatim, da je smrću uadšumara g. Koroškenijai tajničko mjesto izpražnjeno, te da je odbornik, gosp. šumski nadzornik Vrbanić , tekuće tajničke poslove rukovodio. Skupština žalostnu viest o pokojnom svom tajniku pinma sažalenjem, i nagradjuje njegove zasluge sa obćenitim azklikom „slava mu!" Nadšumar gosp. Ma Hin predlažej da se gosp. odborniku Vrbaniću, kojega revnosti nakon smrti g. Köröskenija pripisati se može, da se rad družtva, navlastito glede lista prekinuo nije, zabvali, koj predlog skupština jednoglasno primi, stavljajuo u zapisnik zahvalno priznanje g. Vrbaniću na njegovoj požrtvovnosti za napredak družtva. G. podpredsjednik pozivlje zatim skupštinu, da po smislu družtvenih pravila bira najprije predsjednika, a zatim tajnika. Nadšumar g. Mallin: „Slavna skupštino! Ja mislim, da po redu i po zaslugi, predsjednictvo ide dosadanjega podpredsjednika g. Grunda , te mislim pogoditi Vaše obće mnienje, ako njega za predsjednika, a g. Vrbanićaz a podpredsjednika predložim." Predlog prihvati skupština jednoglasno sa „živili!" Predsjednik g. Grund : „Moja gospodo! U koliko me visoko časti izbor slavne ove skupštine, toliko ipak žalim, što nemogu na sviest uzeti predsjeđovati družtvu, nevješt hrvatskomu jeziku, koliko to dužnost predsjedniku ovoga družtva nalaže, častim se zato slavnoj skupštini predložiti predsjednika u osobi zaslužnoga g. Vrbanica." Skupština po drugi i treći put pozivlje g. Grun d a, da preuzme predsjeđnicto, i pošto se isti odlučno zahvaK, bude g. Vrbani ć sa burnim odobrenjem za predsjednika izabran. Novoizabrani predsjednik g. Vrbanić zasjeda predsjedničku stolicUj zahvali na povjerenju, spominje, kako je po smrti g. Köröskenija, akoprem obterećen svojim zvanjem, morao primiti se uredništva družtvenog lista, pri kom poslu bje od g. Grunda po mogućnosti pođpomagan, a što je najteže — navadja dalje predsjednik — morade žlanke, njemački pisane, prevadjati na hrvatski, nemogavši nikomu ovaj posao, koji strukovnjaka zahtjeva, povjeriti" — te moli družtvo, da izvine, ako se list nije još dosada dovinuo strukovne pravilnosti u slogu j da će to s |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 26 <-- 26 --> PDF |
: . — 26 - ^ vremenom postići, ako navlastito Hrvatski šumari list podpomagali budu. Oslanjajuć se na slogu i j´edinstvo, radostno prima, akoprem raznimi službenim! poslovi preobterećen, povjerenu mu čast predsjednika. Grovor primi skupština oduševljeno na znanje. Predsjednik upozoruje zatim skupštinu, da se imade tajnik birati, te predlaže za takovog g. nadšumara Sandtnera , koj je njemu đodieljen, i s kojim će on u zajednici moći lakše i u svako doba koli u pogledu uredjivanja lista, toli tekućib poslova administracije djelovati. Skupština prima taj predlog te bude gosp. Vojteb S a^d,*ne r za tajnika jednoglasno izabran. Predsjednik javi skupštini, daje po šumarstvo velezaslužni strukovnjak i književnik, vrhovni nadzornik dobara i bivši ravnatelj šumarske akademije u Marijabrunu, g. vitez pl. Vesely , došao, te da odgadja na njekoliko casovah sjednicu, da ga pozdravi i skupštini privede. (Predsjednik i podpredsjednik izadju.) U 11V2 satih udje g. Vesely u dvoranu, koga predsjednik skupštini predstavi. Skupština primi zaslužnog gosta sa najusrdnijim uzklikom „živio!" Gospodin Yesel y zahvali se skupštini na prijaznom dočeku, te naglasi, da bi mu dužnost bila štovanom družtvu prijaznom besjedom zahvaliti se, no da će to kasnije i učiniti, kada ga bol, koja ga periodično napada, mine, pa moli, da skupština svoju debatu nastaviti izvoli. Predsjednik naglašuje izbor skupštinskog poslovodje, i predlaže za takovog g. Mallin a , koji se je i za prve skupštine tome trudu podvrgao. Skupština primi radostno stavljeni predlog, a poslovodja g. Mallin zahvali se na poklonjenom mu povjerenju, ISTa dnevnom redu stoji izviešće tajnika o družtvenom djelovanju i pregledavanje računah, te budu za izpitanje računah a ujedno i za ovjerovljen je zapisnika izabrani gg. šumarnik Zoretić i tajnik gospodarskog đružtva Vichodil. Poslovodja čita glavni izvještaj upravljajuoeg odbora za tekuću godinu, koji se po smislu ustanovah §. 22. skupštini pođnieti imade. Iz izviesća proizlazi, da je upravljajući odbor svoju zadaću izpunio u pitanju šumskog zakona, te je delega |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 27 ~ ´ ´ ^ tima na pretresivanje j dosljedno zaključku I. glavne skuštine i na temelju riešenja visoke kralj. zem. vlade, br. 12974/14185 dostavio za riešenje u odnosnom djelokrugu pitanje: „Koji su nedostatci šumskoga zakona od godine 1852. i koji su uzroci, da se povoljne ustanove neprovedu za odst ranjen je tih neđostatakahj te kakove su mjere za poprimiti potrebne, da se racionalnom gospodarenju, odnosno pravilnom uživanju su mah temelj postavi?" — nu da na ovo pitanje sa nikoje strane odgovor prispio nije, a ujedno pozvani su visokom kralj. zem. vladom c. kr. vojno zapovjednictvo kao upi^avna oblast Krajine, kralj, financijalno ravnateljstvo i podžupanije, da u predmetu šumskog zakona svoje mnienje dadu. Pošto pako to pitanje radi svoje važnosti svestranog, razmatranja treba, a i delegati kao službene osobe poslovi obterećeni, nemogaše izcrpiti dosada predmet i upravljajucem odboru sbodan predlog učiniti, predlaže poslovodja, neka bi slavna skupština za riešenje toga pitanja delegatom rok od pol godine dozvolila. Skupština dozvoljava rok od pol godine, t. j . do 1. svibnja 1878. za riešenje pitanja u predmetu šumskog zakona. ´(; U smislu riešenja gore navedene visoke naredbe preinačio f . je upravljajući odbor naslov družtva ,,IIrvatsko-slavonsko :/-^^ šumarsko družtvo^^ Ostale §§. pravilah odobrila je visoka : kr. zemaljska vlada, U pogledu naslova primjećuje poslovođja: „Zao nam je, "| da politički odnošaji nedopuštaju, da biraču dalmatinske šiimare I´ nemožemo u naš krug povući, ali neka jim se na znanje dade, 7 fv;^ da ako nas i politički odnošaji diele, naše srce vruće za njih t^ kuca, i mi jih smati^amo našimi!" — Odobrena pravila uzima skupština zahvalno na znanje, braći dalmatinskim šumarom imade upravljajući odbor putem glasila izraziti toplu želju za što skorije ujedinjenje. Izviešće nadalje navadja potežkoće nastayse smrću bivšeg tajnika g. Köröskenija (slava mu!}, što je uzrokom, da je list kasnije izašao, zatim izbor g. šumskog nadzornika za privremenog tajnika po upravljajucem odboru, koji je svojski upravu prihvatio. Za da pako list u opredieljenom roku izlaziti može, potrebno je bilo savladati silni matei-ijal, a naime prevode, te |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 28 <-- 28 --> PDF |
_ 28 — je bio odbor prinužđen poslovodju uzeti sa nagradom od 15 for., pa je nade, da će list od sada pravilnije izlaziti. Skupština zahvalno primi na znanje trud g. Vrbanić a za uređjenje lista, a odobrava po upravljajućem odboru u pogledu administracije i cjene lista učinjene odredbe, kako i namještenog poslovodju sa 15 for. mjesečno. Prenos ovogodišnje skupštine od´Osieka na Sisak,odobrava skupština. Obdržavanu izvanrednu skupštinu kako i devet redovitih sjednicah upravljajućeg odbora, uyazujuc zaključke u sjednickom zapisniku navedene, prima skupština odobravanjem na znanje. Naredbu visoke kralj, zemaljske vlade broj 14718 kao odgovor na memorandum, podnesen o uredjenjxx šumske zemljarine, kako okružnicu ugarskog financijalnog ministra broj 3016 i 24163—1876 u svrhu provedbe zskonskog članka VII. godine 1876. ob uredjenju z;emljarine, preporučuje skupština slavnom upravljajućem odboru, da ju radi velike važnosti ovoga predmeta 11 svoje vrieme na svestrani pretres i izviešće u družtvenom glasilu objelodani. Izviešće u nastavku razlaže stanje družtva sa I. 258 pravih i II. 37 podupirajućih članova. III. Predplatnikah na šumarski list imade 121. Prinos ovih članova sa prihodom za list sačinjava godišnji novčani dohodak (primitak) družtva u iznosu od 2116 forintih. Izdatak dieli se u dva diela: a) izdatak za list . . . . . . ... . . . 1160 for. b) „ „ upravu družtva i lista . . . . . 720 ,, ukupni izdatak . . 1870 for. Sravnivši izdatak sa primitkom izkazuje se suvišak 245 for. kao stanje družtvene blagajne za godinu 1878. Predlog gospođina Vichođila, da se ovaj suvišak za najam družtvenog stana upotrebi, odobrava skupština jednoglasno. Stanje družtvene blagajne dne 10. listopada izkazuje se: Prihod do 7. listopada . , . . . . . . 1587 for. 16 nč. Razhod do 7. listop. . , 1176 „ 64 „ Ostatak . . 411 fox. 51 ne |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 29 <-- 29 --> PDF |
: ^ ´ -^ 29 — , Od toga u gotovini . .. . 364 for. 45 ne. u neutjerivih zaostatcik ....... . 47 „ 6 „ Dakle "7™. 411 for. 51 ne. Na predlog g. predsjednika zaključuje skupština, da se ovaj neutjerivi zaostatak od 47 for. briše, docim se na dugu stojećib 982 for., ako se putem delegata na uplatu pozvani članovi do konca siecnja 1878, odazvali iiebudu, putem poštarskih pouzetnih bjelica dići imadu. Ostalo u predmetu računah kako primitka, iako izdatka sa gore izkazaoim preliminarom za godinu 1878. uzima skupština sa odobravanjem na znanje. Poslovodja primjećuje, da, pošto glasom izkaza 86 naobraženih lugara kao clanovab imade, da se za ove, pošto i onako list u jednom otisku dobivaju, na godinu po dvaput pridade pi-ilog zasjecajuci u zadaću šumarsko-cuvarskog i pomoćnog osoblja, dakle postupak pri raznih slucajih šumskih šteta i ovih odnošaji napram šumskom zakonu sa primjeri, zatim postupak pri procjeni stabla za gorivo i gradju, mali primjeri, iz praktične mjeracine sa lancem i t. d.; postupak pri raznih vrstih sijanja i sadjenja i t. d., a mogao bi se u buduće za šumarsko osoblje praktičan službeni koledar urediti, koga bi lugari rado platili. Predsjednik, uvažujuć korist ovoga predloga, pozivlje prisutne šumare, da uredničtvo sa članci ovakovog sadržaja podpomognu, te kad se poradi povećeg troška i nebi baš kao prilog dodavao, to bi se kada tada u listi uvrstiti mogao članak sadržaja prikladnog za cuvarsko osoblje. Skupština izrazuje želju, da se ova nakana što prije zbilja izvede. Time bude izvješće upravljajućeg odbora uz obće odobrenje zaključeno. Predsjednik poziva na to skupštinu, da po smislu pravilah vieća i ustanovi mjesto za buduću skupštinu, koja se godine 1878. obdržavati imade. Grospodin kotarski šumar u Belovaru, Dragutin Laksar , uzima riec, te razlaže, da je putujućim skupštinam glavna zadaća upoznati se sa mjestnini okolnostima šumarstva, ali da se pri odluki budućeg skupštinskog mjesta imadu u obzir uzeti ona pitanja, koja u predmetu šumarstva u javnosti na dnevnom |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 30 — redu stoje, a takovo je za sada pitanje o pošumljenju krasa; s toga predlaže, da se za budući sastanak prihvati mjesto Kralj e vic a (Portore). Ovaj predlog prihvati skupština uz zaključak, da se buduća skupština svakako u mjesecu rujnu sazvati imade^ da bi pako dobro biloj da se prije obhod u Kras prednzme, za da se vrhuizvidjenja na licu mjesta, što je učinjeno i što bi se učiniti imalo, u skupštini razprava preduzeti, te shodan predlog staviti može. Na to ustane g. generalni nadzornik vitez pl. Vesely : „Mislim, da se neću prevariti, proricajuć budućoj skupštini znamenita ulogu stojeći bo mjesto skupštine sa najvažnijim agrikolnim pitanjem, t. j . pitanjem o krasu, u najtjesnijem doticaju" — nada je, nastavi dalje — da će skupština po gradu Rieki najusrdnije primljena biti, kako je on ovaj grad putujući sä pitanjem o krasu velezanimajući se zatekao, čemu se nije čuditi, posto Rieka i sama krasovnog zemljišta posjeduje. I grad Trst pokazao je tom zgodom najveće učestvovanje. „Ja sam i sam — veli on — u tom pravcu predloge stavio, u koliko su pak uvaženi, nemogu znati." Nadalje misli štov. govornik, ako se želi svestrani uspjeh postignuti, da će morati onaj, kojemu to pitanje na izvještaj povjereno bude, svoju zadaću najtočnije poznavati. Isti bi morao posredno i neposredno u razprave uticati te o svemu, što manjka, upućen biti. Grospodin predsjednik Vrbani ć preporučuje prije izbora f ove osobe brižljivo ogledati se, te se nipošto neprenagliti. / Tome pridodaje još g. generalni nadzornik Vesely : da\ se sva šumarska druztya i svi strukovni muževi šumskog go-/ spodarstva pozovu, osobito pak dalmatinski, istranski I i kranjski , da učestvuju, pošto to pitanje nije izključivo samo | pitanje hrvatsko. .,,.,y "^ " Gospodin nadšumar Bajer predlaže, da se upotrebe u tom pogledu i dosadanji uspjesi i izkustva. Zatim primjećuje gospodin generalni nadzornik Vesely, da se družtvo obrati i na poljodjelstveno ministarstvo, koje se za pitanje o pošumljenju krasa veoma zanima, a uvjeren je, da će ovo sa svoje strane to poduzeće što krjepcije podupirati. Svi ovi predloži primljeni su jednoglasno i time bude prva dnevna sjednica oko 1´/^ sata posije podne zaključena, a sutrašnja na 97-j satih prije podne urečena. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 31 <-- 31 --> PDF |
; ´ - 31 — Drugu sjednicu glavne skupštine šumarskog družtva dne 11. listopada otvori g. predsjednik Vrbani ć u 9Va satili prije podne. Predsjednik pozdravlja skupštinu i predlaže, neka bi vrlog i po književnost i kulturu šumarstva toli zaslužnog muža i vrstnog strukovnjaka, koji se sada u sredini našoj desi, gosp. generalnog nadzornika viteza pl. Veselyja po §. 18. đružtvenih pravila začastnim elanom imenovala. \ Predlog bi obćim odobrenjem primljen te odmali budu gg. predsjednik Vrbanić , podpredsjednik Grund, poslovodja M alin, profesor Hlava, šumarnik Zoretio i nadšumar Hajek odposlani, da g. viteza pl. Yeselyj a sobstyeno o imenovanju kao zacastnog elana obavieste. Deputaciju vraćajuću se sa gosp. Veselyje m pozdravi skupština burnim „živio!" Gosp. vitez Vesel y zahvaljuje se sa riečima: „nastojati eu uvjek, koliko u mojoj snagi stojalo bude^ da interese brvatsk o-slavo nskog šumarskog družtva unapredim." Zatim se predje na dnevni red, i g. predsjednik Vrbani ć očituje skupštini, daće, postoje gosp. Vurdelj a kao izvjestitelj zapriecen prisustvovati skupštini, gosp. vitez pl. Vesely govor držati „o gulenjn kras tove kore zaucinjanje kože, i koji naČin šumarenja za ovu vrst šumske uporabe najbolje odgovara." Prije, nego što g. Vesel y svoj govor započe, najavi se . jur nadošla deputacija šumskih trgovaca^ koja do konca pre davanja ostane. Gosp. vitez Vesel y začima svoje predavanje: „Moja zadaća može biti samo ta, da razpravu vrhu na dnevnom redu stojećega pitanja uveđem. S toga cu pozornost svratiti na obrt, koji je u oyoj zemlji nov, ali izdašan i koristan, osobito za manje posjednike šumah kao i za obćine, a J;o je gulenje hrastove kore za strojbarstvo. i^^ } „Uporaba hrastove kore pi^astaro je sredstvo za ucinjanje Tfože. Već prošloga stoljeća držali su ju za onu moćnu tvar, po kojoj je njemačka za obuću priredjena teleća i koža za ];>odplate (Sohlenleder) prvenstvo nad drugim inozemnim kožam imala, f?a zaista, mi do sada još neznamo za bolje sredstvo ucina kože, koje bi svaku, a osobito onu debelu za podplate |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 32 <-- 32 --> PDF |
_ 32 — upotrebljnjuću kožu, proti propušoauju vođe tako čvrstu ucmilo i i opet joj onu mehku gibkost davaloj kao što ju hrastova koral ticinjava. „Ove sposobiiosii stvx)riše u Njemačkoj toliko potraživanje za hrastovom korom i osiguraše joj toli sigurni i izdašni prometj da su gospodari u južnoj Njemačkoj^ gdje se prirođua hrastova šuma još uvjek u priličnoj množini nalazi, ovu skoro posve za gulenje priredili, t. j . počeše gulenje svojih hrastovih šuma na temelju racionalnog gospodarstva zavoditi. „U Austriji i Ugarskoj bijaše pako drugačije. Tu mjesto kore vladaše šiška (Knopper), a nuzgredno i kora od omorike. „Ugarske zemlje kao i Hrvatska, bijahu znatno bogatije šiškom, te se tu ista mogla u znatnoj množini i uz jeftiniju oienu kupiti, s toga su ju u našoj monarkiji i upotrebljavali; a to tim radje jošte s razloga, što šiška ucinjanje kože vrlo pospješuje, te s tim i brži promet glavnice dopušta. Slabija kakvoća time učinjene kože nebje u obzir uzeta, docim nebijaše strane konkurencije. Ali već pred jedno 30 godina poče se ta konkurencija pomaljati. Osim toga naše šume nedaya^e više toliko šiške, te je s toga ista i skupljom postala. S toga zatražiše i počeše upotrebljivati takodjer i naši austr. strojbari kao i tvornice koža hrastovu koiu, osobito u onih godinah, kada bi šiška slabo urodila, te s toga i znatno poskupila. „U takovih slučajih upotrebljivaše istina bog za nuždu i orientalsku valoneju, ali i ova nemogaše oskudicu odstraniti, stim manje, što je i ona kožu samo lošije vrsti ucinjavala. „Dakle istom pred 30 godina počeli su i naši tvornieari kožah hrastovu koru potraživati, a da bi iz nje što veću korist crpiti mogli, ciniše vrlo živahnu agitaciju za uredjenje šumah guljevaca u doljnjoj Austriji i sjevernih krajevih Ugarske, ali im sav trud uzalud bijaše, jer oni traži se koru samo onda, kad bi im šiška uzmanjkala, te u cieni poskupila, a kako bi pak ova pojevtinila, onda bi se opet od kore odvraćali; pa stog a se nijedan posjednik šume nije odvažiti htjeo, da. svoje šume guli, bar dotle ne, dokle god za neprestani promet i za ovaj sigurno g kupca svoje p roizveđenekorenebiimao. „No za minulih 10 godina okrene se i ova nepovoljna okolnost po goljuvače na bolje, te ne samo, da su naši tvorni |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 33-^ čari tudjoni konkurencijom na proizvod bolje kože prisiljenij morali za ncinjanje kože skoro isključivo hrastovu koru rabiti^ nego je naša đr^aia kora postala jnr i zjiatnim izvoznim proizvodom u Njemačku, Belgiju itd., te koji je tako obljubljentoli se dobro plaća, da se isti već u znatnoj množini u strani svjet izvozi, a inozemstvo traži ga toliko, da koliko god bi ga samo proizvadjati mogli, našli bi za nj aga još u v j e k i z d a f5 n 0 g j) r 0 m e t a. „Tako je u doljnjoj Austriji, a osobito u Ugarskoj, koja na hrastovih šumah obiluje, gulenje hrastove kore veo veliki mah i sa vrlo izdašnim dobitkom zauzelo, te je uzgoj šumah guljevaca tako probitačan postao, da se punim pravom za sigurno sredstvo preporučiti može, koje je u stanju ne samo da na naše gospodarstvene odnošaje koristno djeluje, nego može i iznos n a 5 i h hrastovih šuma z n a t n o p o v i s i t i. , ,,Tvorničar kožah Schmid t u Kremsu, n. pr., kojemu ~ mimogred budi rečeno — najveća zasluga za uveđenje šumah guljevaca u Austro-Ugarskoj ide, i koji je na bečkoj svjetskoj izložbi 1873. svoje dotične proizvode sa vrlo obzirnim i poučnim razlaganjem na pregled izložio bio — kiipio je naime u ugarskoj ležeće dobro Sokola Hutta kod Yaca u površini od kakovih 8000 ralih jedino u tu svrhu, da na njemu gospodarstvo gulenja racionalno zavede, te je u rečenom razlaganju dokazao, da on dohodak svojih šuma gospodarstvom gulenja sa 5 f´or. po ralu povisrije. ^^==*´ „Ovdje u Hrvatskoj i Slavoniji vladaju u prilog gulenju hrastovih šuma još mnogo povoljniji odnosaji. Ne samo da se / ovdje mnogo više hrastove šume nalazi, nego Sto i donos kore zbog blažijeg podnebja i bujnijeg uzrasta po kakvoći i kolikoci ´´(^ j znatniji biti može; u kratko: gulenje hrastove kore moglo bi ovdje jedan od najizdašnijih i najboljih p ! 0 i z V 0 d a b i t i. „U ovih navodili leži isto tako malo pretjeranosti, kao kad bi rekao; Hrvatska i Slavonija jest jedini jos nalazeći se raj hrastovine u Evropi: i kad bi ova liepa i mnogo obećavajuća. zemlja sve svoje takove šume ogiilila, to bi dobivenu koru još uvjek dobro i koristno unovčiti mogla. „Dopustite mi za dokaz ovih, s prva možda i nevjerojatno glasećih vam izraza samo njekoliko, ali jezgrovitih riečih: 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 34 — „Danas ni izdaleka nije više kao njekad , kada bi svaki predjel svoja domaća sredstva za ucinjavanje kože, i neobaziruć se na vrstnoću njikoviu upotrebljivao; što više: danas Ivjera snažno napredujuća konkurencija sve kožarske tvornice našeg svieta k uporabi onoga učinjavajućeg sredstva, koje koži što bolju vrstnoću daje, a to je hrastova kora. Pošto se pako po cieloj Evropi koža učinja, to je i hrastova kora svud a potrebna. y^Sasvim drugčije pak stoji sa hrastovim sumarni. Na evropskom sjeveru izključuje već i sama klima hrastovu šumu bezuvjetno. Srednja Evropa imala je doduše razprostranjenih hrastovih šuma i lugova, ali pošto su sva pošmnljena nabrežja morala u napredujućoj kulturi plugu podleći, te su u plodna polja pretvorita, to se srednjoevropska hrastova šuma ograniöava samo na neznatnu malenkost, i to ponajviše na neđosižnih i jalovih visocinah. Evropski jug jest istinabog hrastovom rastu vrlo pogodan, ali i ovdje mora još znatna većina šumah plugu podleći, te tako imademo dakle samo još dvie zemlje, u kojih hrast prevladjuje, a to je: Ugarska , koja na podnožju karpatskih gora uzduž obalah svojih riekä još dobro pošumljene predjele posjeduje; na prvom mjestu ali stoji Hrvatska- Slavonija, koja poradi svoje povoljne prirode I poradi svojih gospodarstvenih odnošaja još uvjek toliko hrastovih šuma posjeduje, da je u tom pogledu nad svi mi prva, ili bolje rekuć jedina takova. „Ne samo da ovdje hrast vlada na gori, u dolnjih predielih za glavno a u gornjih za broja vriedao umješano drvo, nego i ona pred gorom talasujuća se predbrežja i humići, pak one prostrane doline jesu još više hrast, i skoro ništa drugo, do li hrast. K tome je dopuštalo riedko napucenje zemlje, da se ove krasne i ogromne hrastove šume, koje ponajviše na plodnoj mehkotini i dubokoj crnici zemlji savskih i dravskih dolina stoje, još do danas uzdržati mogoše, a i još će se dugo uzdržati Pak kakovi su to hrastovi! Klima i tlo sjediniše se tu, da slavonsku hrastovinu za najbolju ovoga svieta ucinu, a ovim čudnovatim gorostasnim hrastovom dolnjeg savskog luga neima jamačno po cieloj Evropi para. Pa sva ta krasota i jezgrovitost, sva ta bujnost i snaga ne leži samo u drvu ovih čudnovatih stabla, već ne manje i u njihovoj kori, a izgled na dobitku ove kore |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 35 — tim je veći, što drvo — baš zbog ogromne množine svoje — za posjednika samo majiju vvicdnost ima, te onaj kioz gospodarstvo gulenja na korn odpadajuci dohodak stim više iztice. „Vi pitate možda, kako to, da pored sveg toga još nikakova pitanja za tom hvaljenom hrvatsko - slavonskom korom neima? „No, tome je´odgovor vrlo kratak i jednostavan. „Obća potraživanja za hrastovom korom jesu, kako već gore napomenuh, istom od novije dobe, a i vanjski sviet je jur prije kratkog vremena za naš ogromni izvor kore saznao. Nadalje bijahu i komunikacije u ovoj zemlji sve doskora u tako lošom stanju, da se na izvoz kore nije niti pomisliti moglo. Ja punim uvjerenjem proričem gospodarstvu gulenja hrastovih šuma istu sudbinu, koju trgovina ove zemlje već puno uživa u prometu sa dužieom, Tä i potrieba na dužici bila je još od vajkada na svietu, bez da je itko još prije kratkog vremena Vaše hrastove šume potraživao, pa stoga se samo i moglo toliko prekovremene šume za današnju generaciju nagomilati, vrhu kojih se danas po cieloj Evropi o hrA^atsko-si a venskom šumskom mrtvom blagu kao poslovicom govori. „Neću s ovim da kažem, da se one prastare hrastove šume u dolinah i ravnicah Save i Drave, u kojih sada naš znameniti promet sa dugom cvati, sve u nizke šume za gulenje kore pretvore — protivno dapače — tamo, gdje je proizvadjanje tehničkog drva obzirom na dobar i bujan rast te uspievanje na mjestu, neka se kod toga i nadalje ostane. Ali mi imademo u nižjih briegovitih položajih kao i suhih mjestih u ravnicali^ veoma razprostranjene i znamenite ciste i pomieSane hrastove šume, u kojih nam proizvadjanje tehničkog.drva malo ili skoro ništa obećaje. Ovdje bi dakle bilo mjesto za nzgoj nizkih hrastovih šuma za gulenje i proizvadjanje kore. Ali takođjer na mjestih, gdje se hraštje za tvorivno drvo odgaja, mogle bi se nizke šume za proizvadjanje kore preporučiti, osobito pako manjim posjednikom kao i obćiD.am. „Pomislimo si n. pr., da takav jedan posjed samo mlade šumske sastojine sačinjavaju, a vlastnik istih nije u stanju 50,-: 100 i više godina čekati, dokle iste tako narastu, da se za ciepanje duge upotriebiti mogu — to se ovdje namah k proizvadjanjn. kore odlučiti može, jer ovo poslednje samo 20—oOgodišnje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 36 sastojine za sJecu i uporabu zahtjeva, te za ono vrieme , koje bi prošlo, dok bi hrastje za tvorivo drva sposobno bilo --- moći eemo ovdje 5—6 puta isto upotriebiti i unovčiti. „Pitat ćete me možda, kako bi velik dohodak bio, kojeg bi posjednik gulenjem svoje šume te proizvadjanjem kore postići mogao? Na to se doduše točno samo od slučaja do slučaja odgovoriti može, ali ja ću vam ipak navesti popriecno proračun, koji će Yam dovoljnim dokazalom služiti. „Posjednik šume, koj samo koru prodaje, kao što je običaj u Austro-Ugarskoj i to tako, da kupac kore sve sam , dapače i sjećnju drva obaviti ima, te jošte k tomu oguljeno drvo, koje ostaje posjedniku u sjecini, u hvate složiti imade — dobiti će iz prvine za koru od svakoga bečkoga hvata složenih tih oguljenih drva (6´ X 6´ X 3´) 2—3 for., a kašnje, kada se sve potežkoće, koje se obično pri početku toga poduzeća pokazuju, uklone, i 3—5 for. Docim pako čista 20 god. stara hrastova sastojina 20—25 hvatih drva dati može, to sliedi, da tu posjednik šume kod svake rali posjećene šume čisti višak dohodka od 40—60 for. imade, a priracunav k tomu troškove izradjenja drva od 22 for., koje kupac kore namiriti imade — to je dohodak ukupno 60—80 for. što namah čisti godišnji dohodak od sume za 3—4 for. povisuje. „Kasnije će se taj višak dohodka na 4 do 6 for. po ralu na godinu povisiti. Ali dočim nisu sve hrastove sastojine od samoga hrastja, a često pako i slabo uspievaju, ili su pako prestare, gdje nemogu koru prve vrsti davati, to će naravno -u početku taj godišnji dohodak manj i biti, ali će se svakako povisiti, te da kod sliedeće sječe već i biti mora, dokazuje gornji račun, gdje je popriecno iz faktičnih rezultata uzet. A da je taj dohodak znamenit, dokazuje već i to, što po točnom proraeunanju mojem, a i drugih, glasovite hrastove šume u brodskom ^ i petrovaradinskom okružju upotrebljivane za proizvadjanje francezkih duga popriecno većinom 8 for., a u najboljem slučaju 12 for. čistoga dohodka po ralu na godinu donose. „Osvjedočen o velikoj koristi, koju bi proizvadjanje kore Hrvatskoj donašalo — obradovalo me saznavši, daše „sisački tjednik" razpravljanjem toga pitanja već bavio —te daje i jedan šumski ured predlog za proizvadjanje hrastove kore na mjerodavnom mjestu stavio, nu koj je ipak samo s toga pao, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 37 sto nije prodaja za proizivadjajucu koru osigurana bila. Znajući, da je sigurnost za prodaju glavni uvjet za uvedenje tog prvog dohodka — s toga sam u BeSu potražio firme, koje bi se sklonule dotične ugovore za prodaju, odnosno za kup sklopiti. Yrstna firma kožarske tvornice, Grerbardus i Fleš, napose, koja je kod izložbe koža u Berlinu prvu nagradu za svoje proizvode dobila, oßitovaia mi se rirkom i riecju pripravnom, sposobne Rume u Hrvatskoj i Slavoniji za proizvadjanje hrastove kore uz cienu od 2—3 for. za bečki hvat izradjenog drva, s kojeg se kora oguli, kupiti, odnosno na izradbu preuzeti; samo ako ovakove Šume u sebu još prilično svjetle kore imaju i blizu željeznice, ili barem na dru.goj kakovoj komunikaciji leže, koja bi izvoz proizvedene robe olakšavala. — Time bi prodaja bila sigurna, te ako je samo prvi početak učinjen, te sve potežkooe uklonjene — to se o prodaji nemože više dvojiti, dapače protivno bi oživila svestrana potraživanja naših proizvoda, a ova bi ne samo dotične posjednike šume svake brige lišila, nego bi i na cienu proizvedene kore povoljno djelovala. ^,Najvažnije je kod toga samo sretan početak, te dočim je taj početak skopčan s raznimr potežkoćami, n. pr. kupac si mora iz daleka ljude za gulenje dobaviti, starat se za dovoz i gdje da se kora spremi, — s toga je od potrebe za prvi početak uzeti takove šume, gdje je brastje prevladajuće, te da nije pravu dobu prekoračilo, a osim toga da je komunikacija do željeznice što kraća i bolja — a sječine da su barem od 80 do 60 ili barem 40 rali. Tko želi dakle u tom pogledu u dogovore stupiti, neka se obrati na gore navedenu firmu ili ako bi predpostavljao, na mene. „Proizvadjanje kore u vlastitoj režiji nemogu savjetovati, barem za sada ne — tim više pako preporučujem način, koj je za proizvadjanje kore u dolj. Austriji i Ugarskoj već uobičajen. „Kupac kore naime preuzme stojeću jošte hrastovu šumu, izradi ju, oguli koru, osuši i odveze, a posjedniku šume preda gotova u hvate složena drva, kako je već ustanovljeno. Na taj način neima posjednik šume nikakovu skrb ni brigu, dapače prištedi si troškove za izradjenje drva, budi na ogriev ili kolje za vinograd itd. „Posjednik ima samo na to paziti, da radnici neostave previsoko panje, t. j , da nizko sjeku stabla; nadalje izraditi ostale |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 38 — vrsti drveća, koje se xi hrastovoj šumi nalaze, a koju radnju bi on i bez toga svakako obaviti imao. Obzirom na to, doĆim je gulenje kore samo na 6 tjednik ograničeno, naime, kada je u soku jošte — imade prije toga posjednik šume ostale vrsti drveća dati posjeći i izraditi za da kupca kod siecDJe lirastja nesmetaju. Ta siecnja ostalik vrstik drveća obavlja se obično u proljeću ili jeseni, prije — nego li se pristupi k sieönji hrastja. Kupac kore plaća medjusobno ustanovljenu cienu po kvatu složenog oguljenog drva. Naravno, da je u interesu obik stranaka, da se na 5 ili više godina ugovor za siecenje ustanovi. „Spomenuti mi je još tako zvano čišćenj e kore. — Stabla preko 35—40 god. imadu obično u visini od jednog kvata nad dobrom mesnatom korom plutastu vanjštinu kore, koja za strojbarstvo nevalja — te se svakako odstraniti mora. To se obično obavlja, kada stabalca jošte stoje^ te taj posao stoji toliko, da kupac kore za takovu koru samo drva bezplatno izradi, bez svake plaće za kora. Ovdje bi dakle imali manjak đokodka za gulenje, nu nesmije se zaboraviti na okolnost, da je taj manjak samo kod prve t, j . kod ove prelazne sječe, docim se za sigurno može uzeti, da će ovaj manjak već odmak kod buduće obkodnje nestati i mjesto njega višak donosa nastupiti. „Sto se tiče triesla i njegove vrstnoće dobivenih na naših hrastovah, spomenuti mi je, da hrast lužnjak i kitnjak pod- pn.no odgovaraju, samo cer. koj i onako u Hrvatskoj slabo se nalazi, zasada mora se jošte izpustiti od gulenja, ne toliko što bi kora bila lošija, već glavno, što se samo velikiin naporom može oguliti. „Hrvatska i Slavonija imadu na brežuljcih kao i na podnožju gora i pojedine manje sastojine kestenika, a osim ovih nalazi se ta vrst drveća u hrastovih šmnah tih prediela kao vrstno drvo primiesana. Ja barem nimalo nedvojim, da kora kestenova u sebi isto toliko Vrstnoga triesla ima, i da ova za hrastovom korom nimalo nezaostaje, ali za sada neobicavaju u Njemačkoj i Austriji sa istom kožu ucinjavati. S toga moram sad jošte svakoga odgovarati od gulenja kestenove kore, mislim ipak. da bi se kupci i prodaoci kore mogli uvjek pogoditi i za koru od kestena, nalazeću se pomiešano u hrastovoj šumi. „Napokon mi je spomenuti, da gulenje kore se nipošto nemože takmiti sa proizvadjanjem duga. Jer gdje se nizka suma |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 39 ~ odgaja za proizvadjanje kore, tamo nemože brastje za duge sposobno uspievati. S toga trgovci duga neimadu nikakvog uzroka protiviti se oživotvorenju toga novog obrta, dapače bi se imali i sami toga primiti, a to s toga, što se sve više približava vrieme, gdje ce trgovina duga u Hrvatskoj znatno pasti, a to s pomanjkanja sposobnog hrastja za ta] proizvod, te u tom slučaju padajuću trgovinu sa dugom, lahko bi nadomjestiti mogla, do onda već razgranjena trgovina sa korom. „Po ovom opisu uloge, koju bi ovdašnje šume tičući se njihove trjesline, zauzeti imale, mislim, da neće biti suvišno, ako još nješto iz vlastitih opažanja nadovežem, koja mi se pri mojih putovanjili po ovoj zemlji silom ukazivaše. „Hrastovi panjevi, koji obično iza obavljene sječe još ti šumskom tlu ostaju — osobito u hrvatsko - slavonskih dolinah — ukazuju takovu bujnost, od koje se u sjevernih krajevih Evrope ni misliti neda. Izdanci njihovi pošiknu do takove neobične visine, te dobiju toliku debljinu, da bi se na njih bez dvojbe već poslie prvih 10 godina nizka šuma za dobljenje kore sjeći mogla, te samo bi se još možda poradi kakovih osobitih motaka ili drugog koristnog drvlja, koje nješto veću dužinu ili debljinu zahtjevaju, moglo produžiti vrieme njihove sječe do 20-godišnjeg uzrasta. „Nu predpostaviti je , da izdanci iz panjeva svoju svjetlu koru sve do 25. godine zadržu, te istom poslie te dobe počne ova pucati i postaje hrapava, a to bi bilo i skrajnje vrieme sječi za gulenje kore. „Sjemenja k (nasad — iz posijanog žira izrastli hrastići) jest u prvih godinah svojega uzrasta razmjerno nižji, a kora mu već sa 20. godinom počne pucati i postaje hrapava. „Dobro uzgajani mladiki visoke sume vi>^e put su tako gusti, da bi proredjenje njihovo ne samo u interesu šumskog gospodarstva u obće od velike koristi bilo, nego bi i gulenje kore sa onih proredjenjem izsječeiiih hrastića liep prihod donosilo, s tim više, što toplije podnebje ovih prediela na kakvoću i kolikoću kore 11 gustim šumam jamačno povoljnije djeluje, nogo li što to u sjevernoj Njemačkoj biva. Ja mislim dakle, da bi i ona šuma, koja se za tehničku porabu uzgaja, dosta materijala i za gulenje dala, te sudeći po tom, da bi se tim prije k ovom pristupiti moglo, što je proredjivanje i čišćenje visokih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 40 — rsnma po ove samo probitačno, to postaje g\ilenje i po obrt sa tehničkim drvom izvrstno sredstvo, koje se ne samo s tim lakše obaviti, nego kojim se još i njekoji dobitak postići može. „Neima dakle dvojbe, da bi uzgoj šumah guljevaca u ovih predielih vrlo veliki i izdašan mogao biti, ali nemojmo zaboraviti, da ova izdašnost većinom samo od nizkih šuma proizlaziti može, a ove šume i jesu baš prave guljevace, od kojih ali u ovoj zemlji još malo ima, jer su ovozemne šume ponajviše sjemenjaci (nasadi) i dobu za gulenje sposobnu prevršili. Prva sjeća svih ovih krasnih budućih šumah guljevaca nemože dakle pružati odmah onaj dobit, koji se istom novim uzgojom prave šume guljevaoe za očekivati ima, jer baš s toga, što su dotične sastojine za gulenje povoljnu dobu previ´šile, te bi ona 25—40gođišnja stabla uz svjetlu koru mladjih stabljioa (Glanz- oder bpiegelrinde) mnogo hrapave i izpucane kore 2. vrsti (Raitel^ rinde) davala, k tome bi se još u istoj sastojini nalazeća se 40—60 godina stara stabla pomnom čišćenju podvrći imala, da im se kora barem u njekoliko za ucinjavajuće trjeslo upotriebiti može. Pri prvoj sjeći neima dakle o kakovom povećem dobitku ni govora, ali s tim sigurnije ukazati će se taj dobitak za budućnost s toga, što ova u svrhu promjene uzgoja preduzeta sjeSa donosu drva nikakove štete ne nanosi, te kad bi se sječom starijih sastojina i vrlo slab prihod postigao, to bi se ovaj vremenom nadoknaditi dao, jer baš ova operacija pruža nam onaj očekivani donos na kori, koji se poslie prve sječe svakih 10—20 godina opetovati mora. „U kratko, gdje visoka šuma neobećaje baš osobiti prihod, tu sve govori za uredjenje šume guljevace. „TJ ostalom neporićem ja podpuno pravo uzgoja onih 140 od 200-godišnjih visokih šuma za tehničku porabu, osobito se odnosi ovo pravo na one za trgovinu opredieljene sume državne i veleposjednicke, gdje se na izvrstni uzrast računati može. Drugačije pak stoji to pravo u manjih obćinskih ili privatnih šumah, koje su opredieljene, da ponajprije samo vlastitu potrebu na drvih za gorivo, za manju građju, koliće, pruća itd,. pokrivaju, u kratko, da vlastniku ona drva daju, koja se ista takova i nizkim šumarenjem dobiti mogu. Ovdje se dakle dade gulenje kore sa potrebom na drvih koristno spojiti, te će pružati onaj višak dobitka, koji se nikojim drugim" načinom bolje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 41 <-- 41 --> PDF |
_ 41 -^ postići neđa, nego li ovim dvostrukim izci-pljenjem šumskog p j:´i lio da. S toga s e gul en j e po n aj b olj e p j´i li ci za o b ćin ske i manje privatne šume, sve u slučaju, da hi koji od ovih vlast nika za svoju porabu i njesto deblja i starija stabla potrebo vao, nego što ih uizko šumareuje daje, to se i tom lahko s tim pomoći može, što se u ovakovom lugu opredieli jedan komad šumske površine za uzgoj starije sume, ili se ostavljaju, pojedina ljepša stabla kroz više doba gulenja, koja bi tim načinom njeku posrednu šumu sačinjavala. U Njemačkoj uisu ovakoA^a prekodobna stabla po izdanke iz panjeva toliko probitačna, jer ili svojim lađom u bujnosti zn.atno zadržavaju, što u hrvatskoslavonskih dolinah pak — a o toin sam čvrsto uvjeren — nebi od tolike štete bilo, pošto Hrvatska i Slavonija leže mnogo južnije od Njemačke, te uživaju njeku čest talijanske klime, pa bi žestoko ljetno sunce na mlade izdanke daleko intenzivnije djelovalo, nego što bi im blad nalruditi mogao. „Toliko vrhu onih zemalja, koje su u obće za šumske prediele priznaue. „Hrvatska i Slavonija ima pak još mnoge i prostrane površine, koje, akoprem su u zemljištnicih kao pašnjaci*) ubilježene, po prirodi svojoj ipak ništa drugo nisu, do li šuma, i to hrastova; istina bog samo grmlje, ali ipak iz hrastovih panjeva iztjerali izdanci, koji bi za gulenje vrlo prikladni bili. Nije mi namjera da svjetlijem ^ da se možda svi ovi pašnjaci u šume guljevace preobrate, ali sam čvrsto uvjeren, da cim se ta velika korist gulenja poslie prvih pokušaja uvidi, da će mnoga obćina, mnogi maloposjednik uvidivši svoj probitak, na svih oyakovih pašnjacih nizko šumarenje zavesti i gulenju podvrći. — Predbježno samo hoću da zagovornike šumah guljevaca i na ove pogrmljene pašnjake pozornim učinim. „Da Vas duže neumoravam, još ću samo nješto Vašoj pozornosti preporučiti. „Tä i najbolje i najlakše imade pri svom početka svoje gdjekoji put i velike potežkoće i zaprieke. Ponajprije moraju se tu razne predsude, nepovjerenje, neukost i neznalost pretrpiti, radnici i alat iz daleka dobaviti., kojekakovi mjestni odnošaji prilagoditi, priprave učiniti, sveze i medjusobno podupi ´) U SJavoniji na/ivajn ove pašnjake i ..nveđje", „šikare´´; .-lediiHr´ iid, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 42 — ranje uvesti. Pa i gospodarstvu gulenja biti će tako. Jer pako ob us[ jebu prvih pokušaja mnogo odvisi, pošto ako ovi sretno 2a rukom podju, zasvjedočuju i daljni uspješni rad, nepodje li pak već prvi početak" po želji poduzetnika, to ovaj labko svu nađu i u daljni uspjeh svoga rada izgubi, te se tim načinom mnogo pu-t i najljepše nakane izjalove^ pa zato moram Vas najusrdnije umoliti, da ovim početnim pokušajem osobitu brigu poklonite. K tome treba na to paziti, da se ponajprije takove šume izaberu, koje su poradi svoje dobe i ubokorenja za gulenje najprikladnije i k otvorenoj komunikaciji najbliže, da se napokon ovo uepocne odmah u velikom, da se posjednici šume i ođuzimači proizvedene kore, — kojih su interesi pri početku podjednako skopčani, — medjusobno podupiru i jedan drugom radnju olakšavaju, da se dakle negledi ponajprije na sebični interes zapostavljajući probitak same stvari, nego da jedan drugom sto vize moguće u ruku radi, te istom kad si ovo novo gospodarstvo puta probije i u zemlju se čvrsto useli, onda će nastati vrieme, gdje će se i na specijalni interes obraćati moći, jer onda konkurencija ponude i potraživanja neće više samoj stvari toliko škoditi, uego će ju svojim natjecanjem dapače na što veći razvitak bodriti. — ,^Mislim dakle, da sam dovoljno razložio, od koje znamenitosti bi gulenje hrastove kore u PIrvatskoj i Slavoniji biti moglo, pa da se i odmah bez oklievanja započne. Nadalje bani dokazao, da uvedenju toga izdašnog obrta i gospodarstva nikakove potežkoce niti opasnosti na putu ncstoje, te Yi možete s toga odmah rad započeti, pa cirn je jednom samo početak učinjen, to će si taj u ovoj zemlji još novi proizvod sam propagandn stvoiiti i u lazmjerno kraikom vriemenu ne manju važnost po dojnaće gospodarstvene odno-aje postići, nego li je tjg(/\ina duga u ovoj zunlji \ eć jjo^iigla. A jesam li i ja ovim niojim g(jvoruni štogod dopiimio, za da s(; k proizvadjanju lira- love ]u)re u Plj-vatskoj sto piije pristupi, te ako sum tim prouzroko\´ ao, da ovo novo gospodaistvo i na materijalne odin); aje ove krasne zemlje samo jiovoljno djelovalo bude, to si zaisia laskam, da se ni^anl ue\ue(lnim učinio na odlikovanju, koga ste mi jučer podielili i/abravsi me počastnim čkinoni V´a^im." msb |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 43 <-- 43 --> PDF |
amiLjjiü-JL-yau ^. 43 — Posije ovoga govora zametnu se živahna debata^ kako da se odstrane zapvieke, koje "bi uvedenjem ovoga obrta u šunia renjn i gospodarstvu sa nizk()ni sutnorn .-nastati mogle^ kao n. pr. da se u nizkoj fnimi, gdje taj obrt vlada, nemože pasa uži vati, a znade se, da je uprav pase vina za današnji stapanj go spodarstva našega naroda od prieke ^-jotrebe, nadalje da nakon 2—3-kratnog posjecenja reproduktivna snaga u panju izgine, te mladice više tjerati nemogu, trebalo bi dakle na manjkaju" 6ih mjestih stare paujeve vaditi te unijestno hrastovimi bilje nicami uadopunjivati, a znade se napokoii iz izkustva, da upravo u Ceskoj, gdje se taj obrt u veliko upotrebljavao, znatne po vršiiie skroz opustošene stoje. Pošto se´radi kratkoće vremena, i sto izvjestitelj gosp. Vurdelja , kojernu je kao takovome nadležalo, da´vrhu načina šumarenja i uzgoja za obeinske sume i sa ovim sj^ojenixn obr tom gulenja kore kao na dnevnom redu stojećem strukovnom pitanju obrazloženo izvjesti, nadošao -inje, predlaže poslovodja. neka slavjia skupština iz svoje sredine izabere odbor ad hoc, koji će vrhu strukovnog pitanja odnosnu rezohiciju kao i ostale iz razprave protekavše predloge izraditi i upravljajućem odboru u svrhu predstavke visokoj kr. zemaljskoj vladi podnieti; na dalje predlaže poslovodja, da se za buduću skupvštinu dva iz vjestitelja izaberu, kojima se strukovna pitanja povjeriti imadu u slučaju, da bi koji zapriećen bio prisustvovati skupštini. Ovaj predlog primljen je jednoglasno, te budu u odbor za pretres strukovnog pitanja i sastavljanje odnosnih rezolucija izabrani: gg. predsjednik V r b a n i ć, suniarnik Z o r e t i ć, šu marnik G-rund, profesor Hlava i poslovodja Malim Grosp. sumarnik Z o r e t i ć poziva osobito mlade šumare, da sav svoj trud ulože na pomladjenje starih i posumljenje zaostalih i novih sjeoina za oprovrći prigovore, da se ;sume više izcrpljuju nego pomlađjuju i nasadjivaju. Poslovodja Mali n opaža, da je u zagrebačkoj gori (u šumah grofa Kulmera) i to na strminah Sljemena, protuzakonito cista sjeća upotrebljena, bez da se je prije ili sada za po, šuml]enje~itko starao, a znade se, da je šumovito Sljeme uvjet zdravlju grada´ Zagreba i napredku vegetacije okoličiie. Gospodin predsjednik Vrbani ć izvješćuje, da je ta sjeća povjerenstveno izvidjena, te da je posjedniku rok od 2 godine |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 44 — pođ preinjom posljeđicah šumskog zakona za pošumljenje izsječene površine postavljen. ViSe mlađih šumai-^a iz starog provincijala gorko se tuže na zaprieke, koje im na putu stoje, da tiemogu napose kulture i naplodjivanja izA^adjati, a to s toga, što u tom predmetu od strane političkih oblasti najveća mlitayost vlada, koje se sa pukom nebi zamraziti htjele^ ako im ovaj ili onaj prije za pašu otvoreni pređiel zatvore ili na sijanje i grabanje puk natjeravaju, te tako zahman sav trud, akoprem su u tom predmetu već lanjske godine rezolucije visokoj kralj, zemaljskoj vladi podnesene. (xospodin predsjednik Yrbani c poziva šumare, neka se u takovih okolnostih na šumarsko družtvo obrate, koje će na kompetentnom mjestu sa syoje strane uplivati, da se zaprieke odstrane. Poslovodja predstavlja g. Gr r u s a, šumara kaptola zagrebačkoga, za elana šumarskog družtva. Skupština prima g. G- r u s a za člana družtva. Time bude skupština u 1 sat poslie podne zaključena sa željom g. predsjednika, da se na godinu u Kraljevici u većem broju zdravi i snažni sastanemo, a za stitra t. j . 12. listopada u jutru, družtveni izlet ti šume svietloga kneza Thurn-Taxis a u Lekenik urečen. Ovjerovljenicl: Poslovodja: Zoretić s. r,, Yiehodil s. r. Malin s. r. Dosljedno zakljućktt slavne ove skttpštine podnaša odbor za razpravtt strukovnog pitanja: „K o j a .v r s t uzgoja p r e- p 0 r u c a. se za š ti m e o b ć i n s k e, ikoja vrst drveća i m a dese z a t a j u z g o j o đ a b r a t i o b z i r o m n a n a- r 0 d n o-g 0 s p 0 d a r s t V e n e o d n o š a j e ?" — sliedeću rezo lui´ijll: „Pošto obćinam putem, segregacije odciepljene površine većim dielom niesu strogo u šttmske i paševinske izlučene, docim obćine mjesto čistog pašnjaka obrašćene površine od šumskog zemljišta izlucene dobiše, imade se najprije, gdje to već ačinjeno nije, šuma od obrašćene površine, doznačene za užitak pa^´ vine, odciepiti. „Docim se pako paševina niti sa šumarsko-gospodarstve) umi, niti sa poljodjelstvcno-gospodarstvenimi svriiami i onako neslaže, te s vremenom visjem stepenu kalture pasti mora, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 45 ^ imala bi se paša samo za ovu prelaznu dobu obzirom na glavnu svrhu „šuma " na ,^to moguće manju površinu slegnuti. „U takovoj za šumu izlucenoj površini obzirom, na odnošaje položaja, tla i podnebja kao i svrliu obćinskili šuma, te što veći proizvod u drvili naročito za goriv^o, morao bi se bezuvjetno kako za obćinske šume, tako i za šume malih šumoposjednikaj predpostavljajaci, da ovi za gospodarstvo prikladne i od paše izlucene površine posjeduju, uzgoj srednje šume, odnosno uređjeno preborno šum are nje preporučiti. „Pošto pako proti uvedenju ove vrsti uzgoja sliedeće zaprieke suprot stoje, kao: „Ovaj način šumarenja kao najsustavniji, zahtjeva kako u uzgoju tako i ušumarenju najzamašiiijega strukovnog znanja uz izdašno brižljivo čuvanje. „Zakonita zaštita, koja se današnjim šumskim zakonom sa dotičnimi šumsko-redarstvenimi naredbami i propisi postići nemože, i napokon „Nižji stepen naobraženja samoga pučanstva." Za ukloniti ove zaprieke imalo bi se dakle: 1. JSTastaviti dostatan broj tehnicko-naobraženih šumara sa sto´ moguće širjim djelokrugom, tome odgovarajućem materijalno zajamčenom stanju, uz izdašno od obćine neodvisno šumsko pomoćno i cuvarsko osoblje: 2. Današnji šumarski zakonu pogledu gospodarenja i obrane šumah obstojećim. odnošajima svrsi shodno udesiti, odnosno nadopuniti; 3. Pučanstvu svrhu i korist šume predočiti i razjasniti. „U pogledu odgajanja vrstih drveća djelovati je u obće, da se mješovite sastojine odgajaju. Obzirom pako na položaj, tlo, podnebje kao i ostale narodno-gospodarstvene potrebe pučanstva, ima se izbor vrstih drveća i njihov razmjer u smjesi dotičnom šumaru prepustiti. „Po dojakošnjem izkustvu i po obstojećih odnošajih naše zemlje, mogu se preporučiti: „U bregovitom i gorskom prediolu poleg položaja i tla: bor, omorika; na visočinah i hrbetih : h rast, k e s t e n, topola, breza; na ravninah: Ii ras t 1 u ž n j a k, jasen, b r e s t, vez, klen, j a 1 ž a, topola i breza. U stanovitih okolnostih u gori bukva, u ravnini g r a b.-^ |