DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 23 —^ ´
trnapila*; a na krasu eno stoput gore nevolje od vajkađa i
gotovo cielomu svietu ua vidiku, pa nitko ne udara u pomaganju
a ona ista inteligencija čini se gotovo i nevjesta!


Možda 6e ova knjiga povodom biti,-te će ta stvarna
bolje okrenuti. To bi mi sjajem obasjalo večer pregalackoga
vieka, štono sam ga posvetio borbi za. ono, što je bolje i za
koga sam ostao stalan vjerom svomu zvanju, a težetina mojik
misli i obavaka čini se mojim zemljakom jedva težčićem, srebro,
što sam ga naronio i na bieli dan iznio j čini im se kositrom,
čini im se tako, jer misle, da je ruda takova. --- Uza sve okolnosti
svjedoči ova knjiga baT to, da se veliko kraško pitanje
pocima uvažavati u vladinih i takovih krugovih, od kojik se
sviet toma ne bi nadao; a to je znak, koga ne bismo mogli
precieniti.


Žalibože, što se grdni jadi jednostranosti našega domaćeg
obrazovanja ne dadu jednim mahom ukloniti kao ni kraška gola
i suha bieda.


S toga bi dužna bila naša narodna zastupstva a i vlada,
0 svih važnijih brigah domaćega ratarstva pitati za svjet one
organe, koji u ovaj par zastupaju opravdano, to jest vještacko
javno mnienje, dakle na glasu strucnike, slobodna gospodarska
družtva i naše ratarske dnevnike ili tjednike. Jerbo pako strucnici,
i družtva i stručne novine uz nepovoljne današnje okolnosti
vrlo težko rade, trebalo bi im pomoć namaknuti, ali ne
uz taj uvjet, da budu onda neslobodne podle sluge vladine; jer
samo ako obcuvaju svoju slobodu, vriedit će im i svjetovi.


Usudih se u korist otacbine iztakimti nemar za gospodarstvo
i jednostranost našega naprednoga rada, a nije mi bilo
toliko na umu navaljivati na kakvu specifično austrijsko-ugarsku
slaboću, koliko da korim nevrlinu naše daiiašnje europske
civilizacije uploške. Svuda je manje više ušJo u običaj neeieniti
različite struke koristne radinosti po nutrnjoj im vrednoći, već
po krivom shvaćanju prvoga maha a prečesto i po tom, koliko
ima, što je koja struka prešla na umno polje. I pošto se zna


´ To Ki]üüi pokrenutu šumsko pitanje (lotj(n´aše d.nernlci dotle, da su opravda.
au sjeenja sjekiri dorasle goj-e prog/asili opustošlvanjem a anstrijsko-ag-arskl
izvoz gore, koji hvala Bogu u državu donosi svake godine 50 milijana stotinjaka,
mjesto srećom, krstio opasnom nevoljom.