DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 43     <-- 43 -->        PDF

^ 271 —


pojasa. Ove zemlje spuštaju se više manje strmo k moru, a nutarnji đieiovi
su im visočine .ponajviše od 1000—2000 stopa visine nad morem,
imaju klimu zimi pa 12—16 stupnja E., isto tako kao i u ugarskom
Banatu. Ali osim klimatičkih odnosajali imala bi ta biljka Još kraški vapnenac
kao veliku zaprieku njeuom uspjevanju, jer plutasti hrast ljubi
mehku ilovastu zemlju´´.


Izvoz šumskih proizvoda. Bružtvo e. kr. povi. austr. državne že-
Ijessnice izdalo je sliededi zasebni cienik za neposrednu odpremu
drvah izmedju Magdeburga i Austro-ngarskili
postaj ah: „Taljanošću od 15. rujna t. g. stupa u život novi zasebni
cienik za odpremu drvah, i to neizradjenih i izradjenih kao: gradja, duge,
kolarsko i drugo drvo za tehn. porabu, u odpremninah medju postajom.
Budapešta (austr. državna željeznica) i Tiskom željeznicom sjedne, i s druge
strane medju postajami Magdeburg-Halberstadtske i Frankfurt-Bebraerske
željeznice. Ovaj zasebni cienik nalazi se kod dotičnih upravah na uvidjenje,
a može se dobiti i kod odpravnog ravnateljstva c. kr. povi, austr. državne
željeznice u Beču (Pestalozzigasse 8.) — U Beču, 3. rujna 1877."


Turski vlšnjevi kamiši (čibuci). Višnja za kamiše (poznati izdanci
iz Prunus-mahaleb) ne uzgaju se samo u Badenu (odkuda i takozvana
Badenska višnja), već kako jedan posjednik u Mallebernn
(kod Stockerau) jur 12.000 takovih u svojih vlastitih višnjacih gojenih
kamiša na prodaju oglašuje, uzgaja se ova vrst višnje i na drugih mjestih
oko Beča, pa i u bečkih predgradjih bijahu još nedavno, te i danas još
nalaze se tragovi od ovakovih „višnjakah", a da je ovaj uzgoj u bečkoj
okolici njekad veliku važnost imao, svjedoče mnogi još i danas obstoječi
nazivi i imena raznih mjestab, te i krčmarskih oznakah sa „k´višnjaku,"
„k´višnjovom vrtu" itd. Nebi li se za ovo izdašno obrtno drvo
i naši gospodari više zauzimali, pošto je poznato da višnja u naših predielih
dobro napreduje!


Novo gospodarstvo brsta. Ovaj po glavnom šumskom nadzorniku
Wesseli-u na želju presvjetlog kneza Schvrarzenberga nanovo „i vrlo
obširno preradjeni spis, izašao je jur pod naslovom „da s Futterlaub ,
seine Zucht nnd yerwendung, Wieu 1877. zrnu 3. male besprochen",
te se može u komisionalnoj nakladi Moritga Perle sa u Beču
dobitij na koje vrstne djelo, a iz vrstna pera, naše šumare i posjednike šumah
osobito upozorujemo.


.Novi strukovni list. (josp. A. Fanto u Sisku, poziva k predplati
na austro-ugar. trgovački list za šumske proizvode,
(Oester. - ungar. Handelsblatt fiir Waiderzeugnisse"), koji će od 1. siečnja
1878. nedjelno uSiskuiBeč u izlaziti i cielu drvarsku trgovinu austrougar.
monarkije, a napose hrvatsko-slavonsku razpravljati. G^odišnja ciena
mu je za Austro-Ugarsku 6 for., a za Njemačku 12 markah. List će izlaziti
na njemačkom jeziku — valjda s toga, da i strane trgovce, sa našom bogatom
drvnom zalihom upozna. — Suvišno bi bilo ovakav list osobito preporučivati,
pošto ako se isti iole dobro i iztaknutoj svrhi shodno uredjivao, te
negledee n-a druge kojekakove okolnosti, obaziruć se ponajviše na naše odnošaje
prama tudjem svjetu, i interese naŠe domovine vriedno zastupao