DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 262 — U slučaju, da je tlo, što se nasaditi imade, služilo prije gospodarskimi STrham, i ato se nadalje netreba bojati .mišeT.ah, onda se može sadjenje hrastovoga žira vee u jeseni obaviti, što je radi toga bolje, jer se hrastov žir — kako je poznato — preko zime težko valjano čuvati dade. Kod sađjenja biljkah moralo se je tlo isto tako prirediti, kao kod sađjenja žira. — Za sadjenje upotriebljene su bile uvjek 2—3 godišnje biljke iz sađiljnakah ili takođjer iz tako zvanih predsjetvah (Vorsaaten). Eazmak redovah je ovdje 6 stopah a razmak biljkah 3 stope, tako, da svaka biljka ISO stopah prostora ima. Kako je gospodin šumarnik dalje kazao, proljetno je sadjenje uvjek bolje od jesenskoga, Izmedju redovah se i ovdje krumpir ih kuruza sadi, drač se odstranjuje, a mlađe biljke okapaju. Sve izvedene kulture, počamši od godine 1844 do sada, sastojeće se iz lužnjaka (quercus peđuneulata), sa grabrom, briestom, crnim i prostim borom, omorikom itd. uspjevaju veomu dobro te mogu najkrasnije šume biti. Što se neprijateljah kulturah ti&e, priobćio nam je gospođin pl. Grubern, da kadkađa rani i pozni mrazovi štetu načine. Od zareznikah naškodi kadkađa „gubar" (Phalena Bom. dispar) onda hrušt (Melolontha vulgaris), nadalje mali smedji kljunak (Ourculio notatus), potonji osobito crnomu boru. Znatnu štetu višekrai i miševi načine. Proti miševom služe okolo kulturah izkopane 1 stopu široke i 1 stopu duboke uhvatne grabe. Na dno tih grabah metnu se na 20—30 korakah razđaleko lonci, u kojih se miševi polove. Bura crnomu boru (pinus austriaca vel nigra) malo nahudi, isto tako SDieg i poleđica. Nu veću štetu nanaša crnomu boru mali smedji kljunak (Ourculis notatus). Prosti bor pati takođjer od soeikara (Hjlesinus piniperđa). — Toliko o kulturah. Sto se glavnoga užitka od ovih šumah tiče, to ovaj sastoji iz građivoga, hesnoga i gorivoga drva kao i drva za pougljenjivanje. Goriva drva se rabe ih za domaću porabu ili za porabu u okolici, a ponajviše za eksport. Od hrastovih stabalah se režu mostnice, kratko njemačko bačvarsko drvo (duga), podsjeci, gradiva drva i šindre. Za rezanje dasakah, mostnica itd. služi u mjestu Laku postavljena paropilana sa 10-1 2 pilah, okrugla pila i za rezanje i zapileuje šindrah 2 stroja |