DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 260´— _ I´zvoz đrvah u obće na ovom veličanstvenom imanju biva stranom na kolih, stranom na željeznici cio Dunaja i Drave i ođ ovuda dalje po lađji ili željeznici. Iz poplavnih šumali biva izvoz u slučaju pogibelji na velikih čaracih (Platten) od 100—300 centih nosnosti. Skoro sve suhe šume su „visoke v^ume" sa lOO-gođišnjom obhođnjom, samo jedan pomanji dio suhih šumah spada na nizku šumu, izkljueivo nerodom (akaciom) nasađjen sa Ib-gođišnjom obhodnjom. Ovi nerodi veoma hitro t bujno rastu te daju osobito dobro i trajuće kolje za hmeljarstvo, kako smo se višekrat osvjedočiti mogli. Sve šume su glavnimi i nuzgređnimi (t. j . širijimi i užijimi) prosjeci razdieljene u pravokutnike ođ prilične veličine. Prosjeci služe ovdje ujedno za omedjašenje gospodarskih odielah. U visokih šumah raste grab, hrast, briest, jasen, bukva itd. a u novijih kulturah i crnogoricne vrsti. Kako je iz pod A priležećega programa vidjeti, pregledali smo dne 21. lipnja 1877 poslie podne šumu „Buziglitz" 22. lipnja po podne šumu „Mayseh" i 23. lipnja poshe pregleđanja dvora „Braidafelđ" šumu „Halj" gdje smo ujedno nedaleko od željezničke pruge na liepom prosjeku, pod zasjenom odraslih bukvah i u blizini vrlo krasnih crnogoricnih 10—15 godišnjih kulturah objedovah. Eibarsko jelo, tako zvani „Halas", nekakova vrst gulaša iz samih raznih ribah bilo je veoma tečno za jesti. Kod ovog objeda oslobodi se pokorno podpisani u smjernoj nazdravici na Nj. visost, izraziti najtopliju blagodarnost na podieljenoj dozvoli za toli poučnu kao i ugodnu ekskurziju. Kod svih ekskurzijah po šumi vodio nas je predsjednik šumarskoga ureda u Baranjavaru gospođin Franjo pl. Grubern, veoma vješt i intehgentan šumarnik, koji se je trudio, da nam sve, što je ztiamenitije i potanko raztumači. Tako je nam priobcio, da šuma „Buziglitz" 400 ralih velika spada na šumski kotar Daljok. Kao šumar fungira tamo gosp. Franjo Fuhrmann, koji nas je u istoj šumi dočekao i okolo vodio, U ovoj šumi smo imah priliku izvrstne hrastove kulture pregledati iz godinah 1850, 51, 52, 53, 64, 55, 56, 57, 58, 1861, 62, 64, 1870, 72, 73, 74, 75 i 1877. Ove su kulture stranom žirom stranom hrastovimi biljkami pošadjene. Jedna od najljepših i uzpješnijih kulturah je ona od godine 1872, koja je žirom ođ slavonskih hraštovah posađjena, Ovi hra |