DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 29 <-- 29 --> PDF |
257 — I zVj eštj e 0 pouŽBom putovanju slušateljah kr. šum arsko^gospodarskoga učilišta Križevaekoga na imanje Nj. c. kr. visosti gospođina nađvoj vođe Albreelita u Lak-Bellje u Ugarskoj koncem mjeseca lipnja 1877. S milostivnim đozvoljenjem Nj. c. kr. visosti gospođina nadvojvode Albrechta pređu7velo je ravnateljstvo kr. šumarsko-gospodarskoga zavoda dne 19. lipnja 1877. i sliedećih dana sa slušatelji — ujedno šumari i gospodari — puocno putovanje na imanje Lak- Bellje, koje se u svakom obziru uzornim nazvati može. — Slušatelje šumarskoga tečaja vodio je profesor šumarstva Dragutin Hlava a slušatelje gospodarskoga tečaja profesor lučbe ujedno gospodarstva, Vojteh Vavra. Večernim vlakom odputovali smo dne 19. lipnja 1877 iz Ki´iževca te prispjeli dne 20. lipnja poslie podne u 1 sat u Lak, gdje smo bili vrlo prijaznim načinom tako od strane ravnatelja toga imanja gosp. Adolfa Eampelta de Btidenslieima kao i od strane inspektora gosp. Antuna Keblovskoga primljeni. — Poslie maloga odmora dao nam je gosp. ravnatelj Eampelt izručiti program za našu ekskurziju, kojega smo se i točno držali i koji program ovdje u prigibu pod A u propisu prilazem´^). Površina čitavoga nadvojvodskog imanja Lak-Bellye iznašala je koncem godine 1876. — 108.798 ralih 924 D hvata. Od toga spada: 1. na šume ...... . 33590 ralih 922 D hvata 2. vrtove ., . . ... 249 945 3. vinograde .... . 71 1057 4. oranice . , . .... . 19715 5. livade . . ... . 10636 263 6. pašnjake . . . . 14862 108 7. ribnjake, potoke i rieke 8683 116 8. šaš, trstik i t. d. . . 10803 709 9. gradilišta, nasipe, puteve 10152 4 Ukupno 108798 rahh 9240 hvata. . =^) Program ekskurzije: 20. lipnja 1 sat po podne: Lai^5 poslie podne: Pregledavanje gospodarstvene uprave Lak, polazak u 3 sata poshe podne. — 21. lipnja prije podne: pregledavanje gospodarstvene uprave Sntoriste, poia´/.ak u b satili u jutru; 1 sat po podne Lak; poslie podne: Pregled šume Buziglitz, poia~ zak u 4 sata. — 22. lipnja prije podne: pregledavanje gospodarstvene uprave Lipovitz, polazak 0 satlh´u jutru; 1 sat po podne; Lak; poslie podne; pregie |
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 258 -. , Cielokupni kompleks za g´ospodarstvo razđieljen je na 10 gospodarskih dištriktali sa 26 clvorištah a elelekupni kompleks šume opet na 2 šumarska ureda sa 7 šumskih kotarah. ; . : Uk-upui broj cinovnikah kod šumarstva, gospodarstva, graditeljstva, obrtništva i t đ. iznaša 47 osobah a ukupni broj slugah kod svih ovih granah 750 osobah. Ja kao šumar uslobođjujem se u šliedećem samo o šumarskih ođnošajih imanja Lak-Bellje izvjestiti. Kako je već rečeno, iznašahi je šumska površina koncem godine-1876 — 33590 ralih i 924 hvata, đočim sada po izjavi gosp. šumarnika Fr. pl. Gruberna samo 83414 rah obuhvaća, Šume stoje pod upravom dvijuh šumarnikah u Baranjavaru i u Bellye-u te su razdieljene u sliedećih 7 šumskih kotarah: A. Šumarski ured Baranjavar sa šumarnikom Franjom pl. Grub ernom. Šumski kotari: 1. Monostor ba . . . . . . 41757IG ^^^´^^ 2. Majseh sa . \. . . . . . 24017ie „ 3. Dalyok sa . .-.,." / . .. . ,6277Vj6 „ , 4. Earapancsa sa . I .... 9365 „ „ Skupa . . , .. . 22219% ralih. B. Šumarski ured B e 11 y e sa šumarnikom Josipom Pfennigbergerom. Šumski kotari: 5. Laško sa . .´ . 147447je rahh 6. Vorošmarth sa , . 96767,0 .. 7. Kopacs sa . . . 140767,, „ Skupa . . 38497 ^VxB ralih. Ukupno 60717 ralih. ´ * ´ * Od toga sa šume . 33414 n Ostanu 27303 ralih koji se razdieljuju na močvare, pašnjake, trstike itd. davanjo šume Ma.vš, polazak 4 sa-ta. — 23. lipnja prije podne: pregledavanje gospodarstvene uprave Braidafeld, polazak 7 satili \i jutru ;´n podne: Hally; poelle podne: pregledavanje HUHIO Hally. — 24 lipnja prije podne: pregledavanje vinogradali i pivnieah u Vitlanju, poiazak 8 satih, u jniru; u podne: Villany, pokaak iz Villanya poslle podne u 5-saUJji. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 31 <-- 31 --> PDF |
359 Gitavo velieaustveno imanje Lak-Bellye razđieljeno je u „Ois-i Tratismontansku" polovicu. Šume Baranjavarskog ureda, dakle šumski kotari Monostor, Majsch, Da]yok i Karapancsa Ra 22219^/if. ralih sačinjavaju „Ois montanske sume", docim išume šumskog ureda BeJiye-a, naime kotari Lasko, Vorošmarth i Kopacs sa 38497^7ig ralih na „Trans montanske šume" spadaju. Izraz „Gis- i Transmontan" jest samo lokalni izraz, te se osniva na tom, što pocamši od Baranjavara prama Vorošmai´tliu t. j . od zapada prama sjevero-iztoku, vodi pogorje (Gebirgszug) od njekoliko stotinah stopa visine, koje pogorje imanje Lak-Bellye razlučuje u dva diela. Lak sa šumarskim uredom Baranyavarom leži na sje vernoj, a Bellye opet na južnoj strani pogorja. S obzirom na položaj razdieljene su šume: A. u takozvane „Ei6đwalder" t. j . takove šume, koje su poplavam Dunaja i Drave podvržene, dakle „poplavne šume" i B, u „Land- oder Trockenvvalder", koje nisu nikada poplavljene, dakle „suhe šume". Šumarski ured u Baranyavaru broji suliih šnmah 7089 ralih i poplavnih 8169 ralih Šumarski ured u Bellye-u pako broji suhih šumah 3354 ralih i poplavnih 14:803 ralih Ukupno 10443 ralih i poplavnih 22971 ralih Svega skupa 33414 ralih. Poplavne šume daju ponajviše mehko drveće, osobito vrbe, topole i na malo više ležećib mjestih, koja nisu tako dugo i duboko pod vodom, raste opet lužnjak, jasen i briesL Nuzgredni užitci n takovih šumah sast;oje iz žirovine, šiške, rivaeiae (Erdmast), trske, šaša, trave, paše za rogatu marva i ovce, samo se ovee odmah poshe poplave, dok je trava jošte muljasta, nesmiju pasti, jer onda lahko poginu od metiljah. Poplave traju obično po ljetnom vriemenu 4—5 mjeseeih, kroz koje vrieme ribarstvo na ovih mjestih znatan prihod daje. Šume poplavne su nizke šume (NJedi´r\vrddcrj sa 30-godišniom uporabnom dobom, izuzamši hrastova stabla, koja radi žhovine i šišakah tako dugo ostanu, dok radi starosti nebudu posjeeeua. — Eadi poveah provoznih potežkoćah imaju ovakova stabla samo malu uporabu. — |
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 260´— _ I´zvoz đrvah u obće na ovom veličanstvenom imanju biva stranom na kolih, stranom na željeznici cio Dunaja i Drave i ođ ovuda dalje po lađji ili željeznici. Iz poplavnih šumali biva izvoz u slučaju pogibelji na velikih čaracih (Platten) od 100—300 centih nosnosti. Skoro sve suhe šume su „visoke v^ume" sa lOO-gođišnjom obhođnjom, samo jedan pomanji dio suhih šumah spada na nizku šumu, izkljueivo nerodom (akaciom) nasađjen sa Ib-gođišnjom obhodnjom. Ovi nerodi veoma hitro t bujno rastu te daju osobito dobro i trajuće kolje za hmeljarstvo, kako smo se višekrat osvjedočiti mogli. Sve šume su glavnimi i nuzgređnimi (t. j . širijimi i užijimi) prosjeci razdieljene u pravokutnike ođ prilične veličine. Prosjeci služe ovdje ujedno za omedjašenje gospodarskih odielah. U visokih šumah raste grab, hrast, briest, jasen, bukva itd. a u novijih kulturah i crnogoricne vrsti. Kako je iz pod A priležećega programa vidjeti, pregledali smo dne 21. lipnja 1877 poslie podne šumu „Buziglitz" 22. lipnja po podne šumu „Mayseh" i 23. lipnja poshe pregleđanja dvora „Braidafelđ" šumu „Halj" gdje smo ujedno nedaleko od željezničke pruge na liepom prosjeku, pod zasjenom odraslih bukvah i u blizini vrlo krasnih crnogoricnih 10—15 godišnjih kulturah objedovah. Eibarsko jelo, tako zvani „Halas", nekakova vrst gulaša iz samih raznih ribah bilo je veoma tečno za jesti. Kod ovog objeda oslobodi se pokorno podpisani u smjernoj nazdravici na Nj. visost, izraziti najtopliju blagodarnost na podieljenoj dozvoli za toli poučnu kao i ugodnu ekskurziju. Kod svih ekskurzijah po šumi vodio nas je predsjednik šumarskoga ureda u Baranjavaru gospođin Franjo pl. Grubern, veoma vješt i intehgentan šumarnik, koji se je trudio, da nam sve, što je ztiamenitije i potanko raztumači. Tako je nam priobcio, da šuma „Buziglitz" 400 ralih velika spada na šumski kotar Daljok. Kao šumar fungira tamo gosp. Franjo Fuhrmann, koji nas je u istoj šumi dočekao i okolo vodio, U ovoj šumi smo imah priliku izvrstne hrastove kulture pregledati iz godinah 1850, 51, 52, 53, 64, 55, 56, 57, 58, 1861, 62, 64, 1870, 72, 73, 74, 75 i 1877. Ove su kulture stranom žirom stranom hrastovimi biljkami pošadjene. Jedna od najljepših i uzpješnijih kulturah je ona od godine 1872, koja je žirom ođ slavonskih hraštovah posađjena, Ovi hra |
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-™ 261 ~ , stići očevidno uzpjevaju bolje, nego li drugi hrastici susjednih kaiturah od domaćega žira. Šuma „Majsch" 524 ralih velika, spada aa kotar Majseh. U ovom šumskom kotaru gospodari šumar gosp. Ivan Barton, koj nam je opet pokazivao izvrstne stranom bielo-, stranom crnogorične kulture i to tako liepe, da si šumar boljih niti željeti nemože. Kulture u ovoj, šumi su iz godinah 1844, 45, 46, 47 itd. do godine 1877. , Napokon šuma ;,Haly" 1546 ralih velika, spada na šumski kotar Monostor. Ovim kotarom upravlja šumar gospodin Ivan Kiralj, koj nam je takodjer vrlo liepe i izvrstno izvedene kulture iz godinah 1855, 58, 59, 1860, 61, 62, 63, . 64, 65, 6, 69, 1870, 72, 73 75 pokazao. Ovdje smo viđili vrlo liepe 10-godišn.je kulture od nerođa, naravno sve u redovih posadjene. Način radnje kod kulturah hrastovih itd. je po tumačenju gospodina šumarnika pl. Grruberna sliedeei: Najprije se šumsko tlo več u jeseni — ako je to moguće — preore ili ako oranje radi nalazećih se panjevah nije moguće, motikom prekopa. Ovo preorano ili prekopano tlo mora se preko zime premrznuti i ako uzprkos tomu u slieđećem proljetju jošte nije dosta rahlo, onda se lahkom branom izjednači. Poslie toga sliedi markiranje, da se naime uzduž jednako nategnutoga konopca motikom slabe brazde izkopaju, koje 6 stopah uzporedno (paralelno) jedna od druge leže. U ove brazde sadi se žir, koj je bio preko zime dobro i brižljivo u suhih jamah sačuvan u udaljenosti od 4—6 palacah; svaki žir se onda 2 do ŽVa palca zemljom pokrije. — U svaku 12. brazdu se izmienice (u njekojih. starijih kulturah svaka 6. brazda) posade 2-godišnje biljke od omorike, bora i ariša tako, da poslie prvih 11 brazdah sa hrastovi đođje 1 brazda s omorikom, poslie drugih 11 brazdah sa hrastovi 1 brazda s borom, a poslie trećih 11 brazdah 1 brazda s arišom itd. Na toplom vremenu izklicao je žir obično poslie 13 do 20 đanah. Za uspjevanje ovakovih kulturah, treba da se veoma marljivo i brižljivo brazde od trave, drača itd» čiste, što ljudi tamo bezplatno rade samo zato, da si mogu kroz njekoliko godinah izmeđju ovakovih redovah kuruza ili krumpir saditi. Grah i tikve nesmiju se saditi, jer mladim biljkam škode. Obično je, takova kultura u 5 godinah liepo sklopljena branjevina. , , 18 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 262 — U slučaju, da je tlo, što se nasaditi imade, služilo prije gospodarskimi STrham, i ato se nadalje netreba bojati .mišeT.ah, onda se može sadjenje hrastovoga žira vee u jeseni obaviti, što je radi toga bolje, jer se hrastov žir — kako je poznato — preko zime težko valjano čuvati dade. Kod sađjenja biljkah moralo se je tlo isto tako prirediti, kao kod sađjenja žira. — Za sadjenje upotriebljene su bile uvjek 2—3 godišnje biljke iz sađiljnakah ili takođjer iz tako zvanih predsjetvah (Vorsaaten). Eazmak redovah je ovdje 6 stopah a razmak biljkah 3 stope, tako, da svaka biljka ISO stopah prostora ima. Kako je gospodin šumarnik dalje kazao, proljetno je sadjenje uvjek bolje od jesenskoga, Izmedju redovah se i ovdje krumpir ih kuruza sadi, drač se odstranjuje, a mlađe biljke okapaju. Sve izvedene kulture, počamši od godine 1844 do sada, sastojeće se iz lužnjaka (quercus peđuneulata), sa grabrom, briestom, crnim i prostim borom, omorikom itd. uspjevaju veomu dobro te mogu najkrasnije šume biti. Što se neprijateljah kulturah ti&e, priobćio nam je gospođin pl. Grubern, da kadkađa rani i pozni mrazovi štetu načine. Od zareznikah naškodi kadkađa „gubar" (Phalena Bom. dispar) onda hrušt (Melolontha vulgaris), nadalje mali smedji kljunak (Ourculio notatus), potonji osobito crnomu boru. Znatnu štetu višekrai i miševi načine. Proti miševom služe okolo kulturah izkopane 1 stopu široke i 1 stopu duboke uhvatne grabe. Na dno tih grabah metnu se na 20—30 korakah razđaleko lonci, u kojih se miševi polove. Bura crnomu boru (pinus austriaca vel nigra) malo nahudi, isto tako SDieg i poleđica. Nu veću štetu nanaša crnomu boru mali smedji kljunak (Ourculis notatus). Prosti bor pati takođjer od soeikara (Hjlesinus piniperđa). — Toliko o kulturah. Sto se glavnoga užitka od ovih šumah tiče, to ovaj sastoji iz građivoga, hesnoga i gorivoga drva kao i drva za pougljenjivanje. Goriva drva se rabe ih za domaću porabu ili za porabu u okolici, a ponajviše za eksport. Od hrastovih stabalah se režu mostnice, kratko njemačko bačvarsko drvo (duga), podsjeci, gradiva drva i šindre. Za rezanje dasakah, mostnica itd. služi u mjestu Laku postavljena paropilana sa 10-1 2 pilah, okrugla pila i za rezanje i zapileuje šindrah 2 stroja |
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 263 — od nađšumara Ganglofa (u Oeskoj), od kojili jedaa žiađre reže druga pako piji. Tečajem godine 1875. razrezala je paropilana 13626 kubičnih stopah hrastovine na: 1328 komadah raznoga gradivoga drva 1269 „ mosiaicah i 14086 „ raznih dasakah, a oba stroja od Ganglofa narezali i napilili su 385000 komadah šindrah na žliebiđ (Falzschindel). Mehka drva, koja se obično „stojeća" prođavaju, služe za razne stvari n. pr. za korita, kopanje, čamce, drvene cokule i t. d. pa najviše za goriva drva u opekarah. U godini 1875 iznašala su proizvađjana drva po šumskih kotarih. A. Kod Baranjavarskog ureda a) gradiva i liesna drva . . 756 hvatih = S-g^V** b) drva za šindre ... . 183 „, == 0´SQ% c) ciela stabla , . , ,. . 10102 „ =44-62% d) goriva drva .. . . . 11699 ,, =51-^3 Vp Skupa . . . . . . ~ 22639 hvatih B. Kod ureda u Belye-u a) gradiva i liesna drva -. 2851 hvatih == ll*2o% h) ciela stabla , ... . 7740 „ = 30´3o% c) goriva drva . . . . . 14953 „ = 58"5o% "Skupa . . . . . 25544 hvata. ´ Ukupno . . .... . . 48183 hvata po 68 kubičnih stopah računajuć. Godišnje popriečne ciene jesu: J.. IJ Baranjavarskih kotarih: a) 1 hvat cerovine ih grabrovine , .. . . . 8 for. 96 novČ. 5) 1 „ lužnj ako vine ......... 6 „ — « c) 1 „ mehkih drvah .....,., 4 „ 50 „ ^. U kotarih Bel!yeskog ureda: a) 1 hvat gradivoga ili liesnoga drva (po 68 ku bičnih stopah računajuć) .... . 10 „ 88 „ h) 1 „ cerovine ili grabrovine .... . 9 „ — „ c) i „ lužnjakovine ........ . 4 „ 50 „ d) 1 „ mehkih drvah ....... . 2 for. 20 nove. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 264 — ; Osim svega ovdje navedenoga tjera se u njekojih šumskih kotarih takođjer i ribarija s ukupnom površinom od 8606^/jg ralih. Ođ toga spada na 1. šumski kotar Daljok . . . . 1995 4 / ralih. 2, „ „ Earapancsa . . 1223 8/ /I 6 ´ . 3. „ yy Laško ... . 17:39^% 6 11 4 jT 11 Vorosmarth . , 2186 V.6 n b, „ . „ Kopaes . . . . 1461´ %e 7f """"Skupa > . 8606 ^eralih. Bibarija je ljetos za znatnu cjenu od -i9.000 forintih a. v. iznajmljena. Dne 24. lipnja pregledali srao vinograde u Villany-u, koji fcakođjer spadaju na Lak-Bellye. Dne 25. lipnja povratili smo se u l&iževac te prispjeli dne" ^Q. u jutro sretno ovamo. Ovo putovanje bilo je vrlo zanimivo i u pravom smislu rieci „poučno" i to za sve grane šumarstva, graditeljstva, tehnologije, obrtničtva itd. — Sve. što smo vidili — a toga je bilo mnogo — nalazi se u najboljem redu. Premda je pisac ovog izvieštja imao vec višekrat priliku izvrstne i liepe šumske kulture u austrijskih kao i u inoKemskib pređielih pregledavati, to ipak mora´ priznati, da Bije jošte nigdar šumske kulture \\ takovom velikom mjerilu tako marljivo, brižljivo i izvrstno izvedene vidio, kao na imanju Nj. c kr. visosti gospođina nadvojvode Albrechta u Lak-Bellye-u. — Ovo krasno veličanstveno imanje može se dakle pođpunim pravom medju svim drugimi uzornirai imaRJi na prvo mjesto staviti. Slušatelji šumarstva imali su prilikn , ovdje puno toga u praksi vidjeti, što su tečajem škoLke godine i u obće njihovoga boravljenja na, kr. šumarskom učilištu križevackomu teoretieno ueili i to osobito iz sađjenja i gojenja šumah, iz upotriebljivanja šumah i šumarskoga zanatarstva, iz botanike, zareznikoslovja, taksacije itd. Putovanje ovo ostat će još dugo u ugodnoj uzpomeni učestnikah ove ekskurzije. ,U Križevcih, mjeseca kolovoza 1877." Drag, Hlara, , : : profesor Šumarstva. |