DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 25 <-- 25 --> PDF |
-- 253 — obstoji još i sada bića Ornoeva, koja je bila pozoristem onoga poznatog đogođjaja, kod kojeg se je veliki Gustav Yasa odlikovao. Isto tako nalazimo n Švicarskoj jos mnogo drvenih građjevina, koje svojom bogatom, složnom ornamentikom na gotičku periodu živahno opominju, te koje sn jamačno jo,s prije reformacije gradjene, a to isto nalazimo i u Halberstatu, Brunsvigu, Vestfalenu i po mnogih drugih gradovih Njemačke i Franceske. Kad se ono prije njekohko godina rušila Strahembergova palaca u Beeu, da se za ravnateljstvo državnih željeznica priredi, vidjelo se mnogo starih, ali neoštećenih i još dobro uzdržanih greda i balvana na gradilištu ležećih. koji su iz starih tavanicah to zgrade skinuti, da se za novu gradnju opet upotriebe. Pošto ta zgrada još iz sedamuajstog vieka potiče, to se može odtuda punim pravom zaključivati, da drvo, za gradnju dobro i vješto priredjeno. kroz više stoljeća služiti može, pa sve da se i na mjestih, na kojih je drvo svakoj nepogodi vremena i zraka izvrženo, n. pr. za tavanice (prokole, Dibbelbaurae) upotriebi. Promotrimo li ovim radostnim pojavom nasuprot današnja izkustva, koja si pri današujoj uporabi drvene gradje dnevice žalibože dosta sabrati možeuao, gdje na primjer, kao u Pešti do 70 novih kuća nenastanjenih stoje, a to zato, što im je gradja, s kojom se još za gradnje dotičnih kuća zlo postupalo, sada posve otrula, te prieti da se svakim časom poruši, to i nehotice moramo pitati: tko je kriv tim, žalostnim pajavima, koji proti sigurnosti tjelesnoj, kao i proti sigurnosti posjeda u tohkoj mjeri prieti? Nadalje, odkud proizlazi, da naše sadašnje drvene ladje od toh kraćeg su trajanja od onih, koje su njekad gradjene? Zašto napokon željezničke prečage (Sch\veller) već za 7—8 godina otrunu, docim su u starije doba u zemlju posve ukopani stupovi po više decenija truleži prkosih? Na ovom će ponajviše biti krivi: brzoća, kojom se danas gradnje podižu, radi čega se drvo kroz cielu godinu sjeći mora, samo da se potrieba pokrije; ona žurba kod gradnje, koja nedopušta, da se s đrvetom dobro i vješto postupa, naime, da se j vrieme odsieče, uredno okreše, završi, oguli, izsuši. i što više izlužiti može; nemarnost graditelja, koji zapustiše prisvojiti si postupak tvornici, željezničkih vagona, koje drvetu prije nego ga upotriebe, onu snagu trajanja dati umiju, koju toh napregnuta željeznička služba zahtjeva. Uz te sve nevolje osjeća se još sve više padanje množine drva, a posljedica tomu je povišenje ciene, koje nedopušta, da drvo |