DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 20 <-- 20 --> PDF |
—;248 — , . gotovo neraztrošivi. vapnenac, već pješčenjak S koj se lasno i pođuboko raztvara. Ali je naopako i tiem stranam svatko gospodar! Teljn dakle i opet, da nije ni vrst tla ni podnebje krivo postanku krasa, već varvarska bezobzirnost, kojom su na te strane navaljivali i kojom na njih još navaljnjn. Pa zašto juriša narod toli vandalski na te kose? Seljak, videć svagda i neprestance strašne posljedice svoga djela i nedjela morao bi posve sliep biti, da ne razabire grozote svoje krivnje! Uvidja on sve i opasnost i tužne posljedice, jer čim isto takovu zemlju nazove svojom pravom svojinom, već ju svojski čuva, brani, te često velikim marom i zamjeritom vještinom prianja, ne bi li opet zaplođio pustoš, samo kad je njegovom absolutnom posebničkom imovinom postala. U kratko, iztraživali gdje nam drago na krasu, svagdje ćemo naći, da su glavnim i temeljnim uzrokom svoj nesreći napremiee vlastničtva zemlje, prikazujuć se tuj najprvobitnijim oblikom obćinskog dobra, ondje surovim služničtvom obterećene šume, a. drugdje podieljenoga ili drugčiJG okrnjenoga vlastničtva. To je toli istinito, da se kraško pitanje i ne može smatrati kakvim samostalnim priedmetom, već samo odtrkom i to najgroznijim odtrkom okrnjenog zemaljskoga vlastničtva, koja nevolja u više (osobito južnih) pokrajina naše monarkije u velike bujl Eješavajuć kraško pitanje — malo bi koristilo znati, kako je to došlo, da u tih zemijah svejednako obstoje toli hrdjave napremiee vlastničtva; dosta je znati, da su bile i da ih ni danas nestalo nije; Još su i danas izmedju 134 Omilje- pi´ave šume 39, te izmeđju 290 Di^ilja opuštenih pašnika 234, u kratko, polovica je austrijskO´Ugarskoga krasa i to baš takov prieđjel, koji ponajviše naginje na ogolećivanje, obćinskim dobrom, koje svatko uživa, ili, da pravo rečemo, koje svatko hara, te bi se, osobito pašnici, prije imah zvati ničijinom, . ´ Što sam u tom pogbdu po pribreŽjii Ospa i Roseriola u austrijskom primorju medju Trstom i KoproBi vidio, to je upravo grozno. Ondješnje duboke vododerine i iirTine ne samo što su opasne stranam, vec bi mogle i zasuti struge vodotociiiam., pa eto nevolje i zatora liepo obradjeuim i plodnim dolinam pri dnu onili strana. |