DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 18 <-- 18 --> PDF |
_ 246 — , " teretonoše, a da 2a te pokrajine i za njihovo poljodjelstvo nije ništa mario, da u glavnoj pokrajini, ii Mljetaekoj samoj nije tobože gizdava republika sama sagradila prve ceste, već da im je to učinio njihov pobjeditelj Napoleon I. Dalmacija´ bila je vladajućim trgovcem samo neka vrst vojničke krajine suprot Turkom, koji sn onda na svu Evropu navaljivali. Svakojako pokazuje to veliku sljepoću javnih oblasti ne znajućili za prava vrela državnoga blagostanja, gdje tako bez duše zanemaruju poljodjelstvo; ali se nemojmo žuditi toj neuvidjavnosti onih trgovačkih velikana, ta ima još i danas naprednih država, koje s jednake jednostranosti boluju. Imamo posve dobre podatke, po kojih možemo omjeriti najnoviji napredak ogolećivanja u austrijskom primorju i Dalmaciji (zajedno s otoci). Obje su zemlje naime pred nekoliko desetaka godina poradi poreza točno premjerene i katastrovane ^ te se može i mora reći, da katastralni izvadak ob austrijskom primorju predočava sve vierno, kako je bilo g. 1831., a onaj o Dalmaciji, kako je bilo g, 1838. Kakve su sad šume i pašnici (ovi su već gotove goleti), to su novi šumarski redarstveni činovnici države pobilježili, a pobilježeni brojevi predočavaju, kako je bilo g. 187L u primorju, a g. 1872. u Dalmaciji, ti su podatci primljeni u statistični tjednik e. kr. ministerija za poljodjelstvo, te su tako po toj najvišoj agrarnoj oblasti odobreni. Iz dotičnih podataka, poredanih u 37. prilogu, razabiremo, da je u najnovije doba svake godine u austrijskom primorju jedan jak postotak, a u Dalmaciji (gdje već mnogo nema, da se pogorša) jedan slab postotak same posvema opustošen i j . ogoletio se. Kad bi to tako uznapredovalo, to bi sve opustošljivo tlo u austrijskom primorju i Dalmaciji posvema ogoljelo za bližnjih 60 godina. Kud bi nas taj tako postignut strašan konac ogolećivanja doveo? Austrijsko-ugarskoj državi izmakle bi se tako u spomenutih pokrajinah tri Četvrtine plodna tla. dakle kakvih MOD ™lja zemlje, na kojoj bi, da nije opustošena, moglo pošteno hraniti se 1% milijuna duša marljiva svieta. Od svega krasa ne bi nikakve druge mekote ostalo, do li ono kakvih 140 četvornih milja po svem krasu porazbacanih komadića oeopuštljive zemlje, koja je već sada ljudski obradjena. ´ ´ ´ Po austi´ijskom taka /.vano´m stalnom zGBiljai-lnskom katastru-. |