DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 87 <-- 87 --> PDF |
- 219 — Gdje gdje bi se možda medju šamskirni gospodari pojavili nazori, da bi s razloga, što je Hrvatr,ka i Slavonija prebogata na šumah, za postignuće razmjernoga podieljenja suma, pa i radi klimatičnih odnošaja potrebito bilo, da u njekojili šumali uzgoj drveća prestane; jer da bi se tim plodnost tla podigla a zdravstveni odnošaji u mnogih pređjelih (osobito u slavonskih nizinah) znatno poboljšali. Akoprem su ovi nazori dosta temeljiti, to bi se isti samo ua privatan posjed uporabiti smjeh, posto se obeinske šume na prvom mjestu uzdržati moraju, i za pokriće potrebe svojih na šumu pravo imajućih obćinara, izključivo uztrajno šumarenje sliediti imaju. Razne viestL Bezplatni poučni tečaj za čuvare šumah i pomoćno šumarsko osoblje. Ka temelju naredbe bivšega c. kr. ministarstva za narodno gospodarstvo i rudstvo od 16. siečnja 1850 — imaU bi se u pojedinih županijah obdržavati uiži državni izpiti za čuvare šumali i tehničko pomoćno osoblje. U Slavoniji se riedko rečeni izpiti zbilja ubdržavaju, i to s razloga, što se — (akoprem kod svih županijah izpitna povjerenstva postoje) — malo kada kandidati k ovomu izpitu prijave; uzrok tomu je dielomice maujkavo predhodno znanje dotičnikah, dielomice i ta okolnost, što naše lugarsko osoblje samo nezna, je li mn znanje dostatno, da se tomu izpitu sa uspjehom podvrći može. Da se ovomu nedostatku barem dielomice doskoči, ustrojio je kotarski šumar kr. naukovuo zakladnog dobra Kutjevo, gosp. Ignjat German, posebni nastavni tečaj za takove čuvare šumah bezplatno; koji se žele za svoje zvanje valjano naobraziti ili se nižemu državnomu izpitu podvrći. Nauk se pruža bezplatno, počeo je dne 14. srpnja t. g. i nastavit će se svaku subotu poslie podne od 2—5 satili. Osim načela nižeg obćeg šumarstva, tumači se tu šumarski zakon, zakon o lovu i šumarski službeni naputak, — Slušateljah ima do sada iz požežke podžupaniješest. (Tomu zbilja hvale vriednom primjeru imali bi i ostali šumari uhoditi. Op. uredu.). / Stovarište tehn. drva u Sisku s pogledom na obstojeći običaj trgovine. Jedno od najznamenitijih skladišta i uprav da rečem, jedno najvažnije stjecište trgovačkih i francezkih duga u Hrvatskoj i Slavoniji, kao i hrv.-slav. Krajini, nedvojbeno je obće poznato stovarište sisačko, isto toliko u pogledu kupnje i prodaje, kob i odpreme svega u savskoj dolini u znatnoj muožini proizvadjajućeg drva, koje se ponajviše u krajiških šuma izradjeno po Savi do Siska dopremi, te ovdje ili se za prodaju priredjeuo uskladišti, ili se pak u svrhu dalje odpreme ua željeznicu pretovaruje. U poslu duga sačinjava Sisak za naše predjele obći togomjer i ravnalo drvno ciene, osobito cjepane robe, to mislim, da ću stim mnogom |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 88 <-- 88 --> PDF |
— 220 — čitatelju veliku uslugu učiniti, ako ga upoznam sa sadašnjom navadnom trgovinom, koja se uvukla, te so žalibože i udomiti prieti, ako joj se od strane sisačkog trgovačkog svjeta što skorije na put nestane. To je jedan nemili gost, koji isto toliko proizvoditelja robe, koliko i posjednika šume tišti, posredno na izvoruu cienu djeluje, te je vrieme, da ga s« obie strane, izprva makar i sa njekim pritiskom, ali stim što odlučnije i što prije otresu, jer ovakov običaj trgovine sa „odbitkom´´ onako uikakovog pravog smisla neima. Taj „odbitak" proizlazi na sliedeći način: Podlogu svakoj pogodbi i zaključku čini: l/m. duga, 36 " dug. *Vi4"´ ^^^* % " ^^^-^^^% na kojoj podiogi i svaka druga množina so izravnava, ili kakono je poslovni izraz, proredjuje (skartira), te se od sve na tu mjeru škartirano robe, za kraćn množinu taj navadni odbitak ustanovljuje tako, da na 30´´ dug. robu ponajviše 10% ; na 24", 15% ; a na onu od 18" jedanput za uvjck odbitak od 50 % odpada. Sadržava li dakle jedna partija od kraće robe po 24" i 30" 20% ciele množine, to se obično taj odbitak sa 10 % računa, sačinjava li pak jedna partija 25 % ili 30 % od kraće robe, to se onda dozvoljujo odbitak na cieni po ´^*y^, "7,4, V^ od 15%. Na 18" dugačke duge ustanovljen je, kako je već gore rečeno, jedanput za uvjek, odbitak od 50% . Podpune partije robe imadu sastojati iz 80% 36" i iz 20Vo ^4" i 30´´ dugačkili duga, medju kojo se najviše 4y(j od onih po 18" dugačkih duga umetiti smjeda; ima li u kojoj partiji više postotaka od kraće robe, to se prodaja vrlo oteščava, sve da bi se odbitak dozvolio. Osim toga prodaju so duge od 3" — 4" širine za Vg, one od %," ´ za ´/g jeftinije, a one pak od %´ " debljine, uzimaju se samo kao poiuduge. Tz škarta izabrane duge računaju se svagda za ´/g jeftinije od monte robe. Pošto je kod nas običaj, da se stablo još na penju prodaje, bilo bi za pravo, da se bar dotle, dok se oduošaji na bolje no okrenu, naravno po što moguće točnijoj procjeni, kod naznake vriednosti, dotično ustanove ciene za l/m. duga i izmjerenja sirovog drveta za iste, te obstojeće šumske pristojbe za kockasti metar, na ove gore navedene običaje obzir uzme; jer je proizvoditelj napram posjedniku šume i onako posrednik za odavanje i unovčenje njegove suvišne šumske količine. Medjutim su i naši trgovci drva kod kupovanja sirovog drveta sada nješto oprezniji, nego što su prošlih godina bili, te nekupuju ono, što im njihov dobit dvojbenim čini, koje bi ih na posljedku u takov položaj dovesti moglo, da bi zbog predugog čekanja na povoljniji zaključak kroz navadni odbitak sav možebitni dobitak, ili kroz nižu cienu i jedan diel svojo glavnice izgubili, osobito od kako je novac teko poskupio, da se izpod 97o jedva natjerati može. Odnošaj, s kojega roba kraća izpadne, zavisi naravno od vrstuoće dotičnoga debla, ali nijedan šumski gospodar neće propustiti, a da za vrieme sječe pri izradbi, bilo to pojedinih debaia, ili pak jedne ciele partije, nopokupi si nuždne podatke vrhu postotnine te kraće robe. U šumah II. banske imoviie obćine, ležećim u savskoj dolini, skupio sam ujekoliko takovih podataka, te ću ih ovdje kako sliedi navesti; |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 89 <-- 89 --> PDF |
~ 221 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Na sisačkom stovarištu zaključene su, po „Sisačkom ned. listu", od mjeseca sjećnja sliedeće prodaje: Mjesec Siečanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Prodajne ciene na podlogi 36´j, 7gmonte forint ih 170.— 180.— 126.— 125.— 185.— 180.— 180.190.— 190.— 192.— 190.— 195.— 185.— 200.— 185.— 141 — 200.— Odbitak } 24´´ i 30" od 157o> 18" i od 50%, 2% sconto, škartoni skroz ^6/^, % 107o ^^ ^^" i 3^"^ škartoni za 73 jeftinije 24´^ i 30´^ od 157o, ^^" *^^ 507o´ 2% sconto, roba ykroz monte 30" od 10%, 24" od 15% 24"i30"odl07o 1 ! Škartom dto. h^y^,, Ijeftmije dto. I 24" i 30" 10% s dostavom u srpnju 1 24" i 30" od l07o Vergine 36" *%/" % 24´´ i 30" od 107o. 1 ( 1f . / ^ Partija sastoji se iz duga 1 200.000 / 100.000 ( 50.000 / 70.000 / 385.000 100 000 600.000 300.000 170.000 200.000 70.000 150.000 400.000 400.000 300.000 700.000 600.000 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 91 <-- 91 --> PDF |
— 223 — Uvoz duga po broju iznosi u mjesecu siečnju: ua južnoj željeznici: na parobrodu: 12,446 metr. cent. , — u mjesecu ožujku: 65.060 metr. ceut. 1,075.000 komada u mjesecu travnju: — „ „ 625.000 „ u mjesecu svibnju: — » „ 2,110.00 „ Izvoz duga iznosi: 31.300 metr. cent. u mjesecu siečnju, 55.100 „ „ „ veljači, 46.000 „ „ „ ožujku, 69.000 „ „ „ travnju. Po gorenavedenih prodajnih cieua i po zaračunanju odbitka, bila bi u području ovdašnjih šuma vriednost robe od l/m duga sliedeća; Na sisačkom trgu ciena na podlogi 36" ^´/ii´" ^U" moute sa %(j po for. 195.— izdaje 707o monte po for. 195 . „ 136.50 30^0 škartoni za ´/j jeftinije ^ ^^ 39.— od ovoga se ima odbiti na 19% množine za one po 24" i 30" sa 10% odbitka for. 3.32 i na 2-5% za oue po 18" sa 50% odbitka . . . . „ 1.97 Ostaje utržak \ \ for. 170.21 Od ove svote ima se odbiti 1 % kupovne odpravnine sa for. 1.70 Troškovi proizvoda: izradba for. 25.— izdatci kod izradbe i uprave „ 5.— kamati na prometno vrieme „ 2.70 izvoz na savsku obalu » 10.— pretovarivanje u ladju 80 od 120 novč. -. „ 1.— odprema od Jasenovca do Siska 86.r^ k/m. . . „ 5.— iztovarivanje u Sisku i podvoz na stovarište . „ 2.— skartiranjo i uvis slaganje na skladištu .. . „ 2.— zakup skladišta u Sisku za 6 mjesecib .. . „ 1.— kamate na Vg godine po 9 postotaka .. . „ —-^^V,^, Ukupni troškovi i izdatci for. 56.34^/,o Vriednost robe na mjestu u šumi » 113.86^/jo od kojega se još poduzetni dobitak otisnuti ima. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 92 <-- 92 --> PDF |
— 224 — što se tiče uporabe hrastovog đrveta ža cjepaiiu i tesanu robu, to je potrelia iste, s pogledom na prošle godine, mnogo manja, te se samo povremeno potražuje. Kock. metar košta danas 25 do 28 for. na mjestu u Sisku, u dužinah od 6 met. na više. Od munje vrsti tohn. drveta mogu se još kadkad hrastove šindre prodati, i plaćaju se po 1000 kom. 30" po 50 for., 24" po 37 fer, i 18^´ po 18 for. „ Jraasa, uadsumar. Književnost. Gespodin c. k. šumarski savjetnik u Zadru H. vitez Guttenberg napisao je strukovno djelo „Gojenje šumah s´navlastitim obzirom na Dalmaciju i Istru" na talijanskom jeziku, a na hrvatski ga je preveo gosp. Krunoslav Jović, učitelj na c. k, velikom gimnaziju u Zadru. Pomenuto djelo izveo je gosp. pisac sa najvećom pomnošćn, te ga preporučujemo svakom našem šumaru i prijatelju šumarstva. Ciena mu je 1 for. a tko ga želi imati, neka se izvoli obratiti na ovaj upravljajući odbor. Izvoz šumskih proizvoda. Izvoz hrastove kore i trjeolu zauzima prilikom povoljnih okolnostih u Ugarskoj i iz uzroka, što se od strane željezničkih uprava za ove proizvode sniženi cienik podieljuje, već dosta velike dimeusije, tako da su i one postaje u južnoj Njemačkoj, koje do sad ništa od ovih proizvoda dobivale nisu, samo u posljednih mjesecih već njekoliko hiljada vagona iz Ugarske dopremile, doćim je gornja Njemačka i Rajnska okolica za isto vrieme još mnogo više takovo robo iz ugarskih predjela povlačila. Eadostau pojav pokazuje se još i u tom, što su u novije vrieme Švicarska i Holaudska počele svoje potrebe u tih proizvodah iz ugarskih šuma pokrivati, a to će pospješiti, da će se izvoz hrastove kore i trjesla i na naše šume razprostraniti "^´), tim više, što su dotične željezničke uprave popust odpremne ciene za te proizvode i na te strane dozvolile, u koju je svrhu družtvo c. kr. povi. državne željeznice sliedeće dvie okružnice izdalo : Zasebni cienik za odpremu drvne kore, Valjanošću od 1. srpnja t g. do 31. prosinca 1877 stupa u život novi zasebni cienik za odpremu drvne kore, kao: hrastove i jelovo kore itd. u snopićih, od postajah c. kr. povi. državne željeznice u Cegledu, Neutri, Steinbruchu, Virovitici i Veinernu, nadalje od postajah Oderbergske i car Ferdinandove sjeverne željeznice u Brinj i Beč, kao i još njekoje ćeske postajo. Ustanove ovoga posebnog cienika, koje skroz popust ciene uživaju, izražene su po vagonu u austrijskih forintih papirnatog novca. Na trjeslo (sječenu, tucanu ili samljevenu koru) nemogu se ove ustanove uporabiti, pošto za takovu robu vriede ustanove normaluog cienika svake dotične željeznice. U Beču , mjeseca lipnja 1877. *) U budućem broju našega lista, donieti ćemo našim čitateljem jedan članak o upotrebi drvne kore i postupku sa istom. (Ured.) |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 93 <-- 93 --> PDF |
— 225 — Posebni cienik za odpremu kore i trjesU iz Ugarske u liomansb or n: 1. kolovoza t. g. stupa u život XX. dodatak k svicarsko-austrougarskom saveznom cioniku od 1, siečnja 1873, koji sadržava posebni zavremeni cienik za odpremu trjosla i kore od postajah c. kr. povi, austr. državne željeznice, Tiske željeznice i kr. ugar. državne željeznico u Rouiansborn. Primjerci ovoga dodatka nalaze so kod dotićnib upravah i postajab na uvidjenje, a mogu se dobiti i kod odpravnog ravnateljstva c. kr. povi. austr. državne željeznice u Beća (Pestalozzigasse 8j. U Beč u 10. srpnja 1877. Izpražnjena mjesta. Mjesto šumarnika II. i III. razreda kod šumarskoga ureda kralj, ravnateljstva dobara u Klausenburgu. Plaća 1200 for. odnosno 1000 for., stan u naravi ili 15"/o stanarine, deputat, paušal itd. Molbenice do 4. rujna t. g. na kralj, ravnateljstvo dobara u Klausenburgu. Nadalje 2 mjesta šumarskih vježbenika I. razreda i 4 mjesta šumarskih vježbenika III. razreda u području istoga kralj, ravnateljstva dobanl. Plaća 550 f©r. odnosno 360 for. Molbenice do 15. rujna t. g. na kralj, ravnateljstvo dobara u Klausenburgu. — 13 stipendijah po 130 for, za učenike višje rudske naobrazbene škoie u Šomnici. Pobližja izvješća daje rudarsko ravnateljstvo u Šeninici. Osobne vješti. Gospodin c. kr. šumarski nadzornik kod glavnog zapovjedničtva Mijo Vrbanić , imenovan je po vis. kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi izpifcnim povjerenikom za višji državni izpit za samostalno vođjenje šumarskoga gospodarstva, a predsjednikom za državne izpite šumarskog pomoćnog osoblja. I^adalje imenovala je ista visoka vlada izpitnimi povjerenici za niže državne izpite gg. Antuna Zoretića , kralj, šumarnika i Gjuru Koču, kot. šumara u Zagrebu. — Naime nova ni su: gospoda šumski vježbenici, Košta Agjić i Vilim Dojković, kotarskimi šumari, prvi u Vrbovcu a drugi u voj. Križu. — Promak nuti su u I. razred g^. c. kr. šumari II, razreda u Krajini, Iv. Kola r i Josip Tauber , zadnji je premješten u Mašić, gradiškog šumarskog ureda. — Umro je c. kr. šumar Dragutin Chlubna u Vrbauji. Uspjeh državnih izpitah za samostalno vođjenje šumarskoga gospodarstva. Pismeni i ustmeni izpiti obdržavahn se dno 23, srpnja t. g. i sliedećih dana, U svemu prijaviše so 9 kandidatah, od koji)] su za odlično sposobne pronadjeni: gospoda izučeni šumari: Milau Vurdelja, kralj. šum. procj. kod zemalj. katastra, Dragutin Kadić i Josip Havliček; a sposobnim!, gospoda: Ljudevit Brosig, Ivan Ogjić, Juraj Demotrović, Makso Prokić, Slavoljub Koharović i Ljudevit D e t 0 n i. Javna zahvala. Presvjetli gospodin c. kr. pukovnik, grof Arthur Nugent , darovao je kao podupirajući član, našemu družtvu 40 for., a brodska imovna obćina 100 for., na kojom dobrostivom daru izrazujo upravljajući odbor u ime hrvat.-slavon. šumarskoga družtva, najtopliju zahvalu. |