DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 85 <-- 85 --> PDF |
- 217 njekoliko manjih šumskih čestica, valjda na ´/^ do V4 hektarne površine porazdielilo, te bi sačinjavalo tako male plohe, da bi radi svoga premalenog površja za nikakovo racionalno šumarenje sposobne bile. Individualna dioba bila bi dakle prvi korak k posve m as nj em zapušten ju šume! Pošto u Cislajtaniji takozvane seljačke šumo (za razliku od obćinskih šuma) već obstoju, navesti ću ovdje jedan posebni primjer iz Geske, koji neka dokaz bude, kakovoj budućnosti ove diobom tako razdrobljene šumske čestice u susret idu. Pošto su tamo postepenom diobom obstojavše seljačke šume tako razkomadane, da su jim pripadajuće čestice već na površje do V4 hektara pale, mora dotični šumski gospodar, iz uzroka, Ato mu je svako šumarenje na ovako malom površju nemoguće, uzgoj drveća na istoj posvema napustiti i na drugi način plodonosnom učiniti. U ovakih slučaj ih ima politička oblast uz sudjelovanje dotičnog gospodara, te jednog strukovnjaka i pograničnih susjeda ili njihovih punomoćnika, stvar izviditi i svoju mjerodavnu odluku izreći. Šumarski činovnik, koji kao strukovnjak ovakovom povjerenstvu prisustvuje, nalazi se obično pri izrazu svoga mnienja ob ovoj namjernoj promjeni gospodarstva, u vrlo nepovoljnom položaju; jer jednom stranom mora priznati, da je tu šumarenje nemoguće, a krčenje zabranjuje zakon; s druge pak strane nastupa bojazan, da bi krčenje ove male iz sredine nekadašnje obćinske šume izlučene čestice, moglo i susjedne šumske posjednike na sUčan korak navesti, te bi se tim načinom sve te seljačke šumice, dakle ciela nekadašnja obćinska šuma, malo po malo uzgoju izmakle. Nu proti svira tim razložim ako druge kakove obće okolnosti to zabranjivale nebi, morati će ipak njegovo mnienje za krčenje glasiti, jer se u takovom slučaju ništa boljeg zaključiti neda. . Ako bi ikada do dielenja (parceliranja) naših obćinskih šuma zbilja došlo (eega se pak kod naše brižljive i u narodno gospodarstvenom obziru skrbne i rodoljubne vlade još ueimamo bojati), to bi se trajno gospodarenje ovih porazdieljenih seljačkih šumica samo onda postignuti dalo, kad bi se iste sdružeujem pojedinih čestica u jednu hrpu, cjelost. spoj ili pospođarstveni odjel spojile; nu ovaj način bi nas, makar i pod drugim kalupom i pod drugim nazivom — opet k našim obćinskim šumam doveo. |