DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 84     <-- 84 -->        PDF

odiel sa 0.72 jut. 290 km.
2., „ ,. 0.50 „ 72 „


3. . ,. 0,54 „ 132 „
4 0.73 „ 290 „
ukupno 2*49 jut. 784 km.


Pribrojimo li ovu svotu k prvom rezultatu, dobiti ćemo ukupno
4242 km., manjka nam dakle još 70´*/o od ukupne mase. Povećamo
li jošte visinu sjeće i ove % dobivamo visinu od 3-6 hvati, koju
opet gornjoj pridodav te pribrojiv šumsku površinu i dielove drvne
mase dobivamo 294 km. Pridodav tu masu k. 4242 dobivamo godišnji
proračun od 4536 km. Da se u pojedinih dielovih šume kod
jednake sječne linije obraste površina prema godišnjem proračunu,
trebalo bi označiti visinu sječe ili đubljinu sa 52 9 hv. te u. tom
iztaknuti sjećuu liniju sa spomenutom južno graničnom linijom.


Razmatranja ob obćinskih šumah.


Piše kralj, šumar Vatrosl. German.


Pošto se u novije vrieme pitanje o diobi obćinskih pašnjakii
te s ovim spojeno pitanje o individualnoj diobi obćinskih šuma
javno pobudilo, a naime pošto su ova pitanja već i u dvie gospodarstvenih
podružnicab pretresane, usuditi ću se i ja, za bolje i pobliže
razbistrenje uzajamnih nazora u ovom važuom pitanju i moje
mnienje u sliedećem ponješto obrazložiti.


Pomisao na dielenje obćinskih šuma temelji se na obćih nazorih,
da svaki pojedini šumski gospodar svoju odieljenu šumsku
parcelu lakše pripaziti i občuvati može, a naime, da će ju bolje
uzgajati, nego li pak kad bi više takovih šumskih parcela u jednoj
šumskoj sastojini kao zajedničko ili obćinsko dobro i zajedničko gospodarstvo
imale. U načelu su ovi nazori dakako istiniti i temeljiti,
ali naše obćinske šume toli su malene, da se potrajno šumarenje
sa istih ovim načinim gospodarstveno nebi izvesti dalo.


Uzmimo, da bi naš seljak i zbilja sa šumicom, koja bi njegov
privatni posjed bila, bolje i brižljivije postupao, nego li sa obćinskom
šumom, to bi ipak ovakova diobom postavša šumska cestica
u posjedu naših još nerazdieljenih kućnih zadruga, još nvjek njekakovo
obće dobro pn-dstavljala. koje bi sr kasnijom diobom opet u