DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 207 ođ 50.000 & naravnim prirastkom šume nadoknaditi može, može se najuspješnije pronaći, ako u oba slučaja nadjenu razliku od 50.000 c´ sa viškom ili manjkom nor. dohodka, koji ovdje 1000 e/ iznosi, razdielimo dakle 50.000 : 1000 = 50 godina. J. Hundeshagen oslanja se na pravu zalihu drva čitave obrađjene šume i ustanovljuje svoj godišnji proračun tako, da pravu zalihu množi sa gore proračunanirai postotci o použiteih ; po njegovu dakle proračunu: u 1. slučaju P^- 2. proračun 350 000 X 0-02325 = . . . . 8.137-5 c´ u 2. slučaju 250.000 X 0-02325 ^ . . . . 5.812-5 c´ prispodobiv dakle proračunom kameralne procjene jest njegov proračun veći: u 1. si u čaj u za 8137*5 - 7000 = 1137-5 e´ veći u 2. slučaj u za 5812-5 — 5000 = 812*5 c´ veći. Ovaj je višak proračuna po metodi Hundeshagenovoj za proračunavanje njegovih postotaka o použitcih kod manjih nor. zaliha osnovan; njegova bo normalna zaliha ne odgovara norm. dohodku, koji iznosi 6000 c´, jer ako za proračunavanje postotaka o použitcih upotrebimo norm. zalihu, koja odgovara normalnom dohodku, to dobijemo polag svaki put iste postotke o použitcih. Nu na svaku nor. zalihu naći ćemo odgovarajući nor. dohodak, ako tu norm. zalihu sa V2 obhodnje razdielimo, dakle po kameralnoj procjeni imademo nor. dohodak 300.000: 50 ^ 6000 c´, a po Hundeshagenu 258.005: 50 = 5160 c´ Hundeshagenova nor. zaliha od 258000 c´ ne odgovara dakle računajuć jutro po jutro nor. dohodku od 6000 c´ već onomu od 5160 c´. Buduć da ovdje nađjosmo za Hundeshagenovu zalihu odgovarajući dohodak, to će postotak 0 použitcih iznositi 5160 : 258000 = 0-02. *iakle toliko koliko iznosi i postotak 0 použitcih po nor. dohodku i nor. zalihi kameralne procjene; na ime 6000: 300.000 = 0*02 c´. Pomnoži li se prava zaliha drva sa nadjenim postotkom 0 použitcih od 0-02 c´, iznositi će proračun: u 1. slučaju 350.000 X 0*02 = 7000 c´ 2. „ 250-000 X 0-02 = 5000 C |