DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 196 — glavnoga iiMtka nnzgrednoga Godine 1873/4 24,576-53 N. hv. 872´00 N. hv. 1874/5 20,370-27 „ , 1649-88 „ „ 1875/6 16,995-79 „ „ 1906-09 „ „ 1876/7 . . . . . 12,668-52 „ . 1896-23 „ „ Užitak u 4 godine dakle . . 74,611´10 N. hv. 6324-20 N. hv. Pripadajuća sieća u 4 godine 88,207-80 „ „ 8052*40 „ , dakle seje premalo uživalo za 13,596-70 N. hv. 1728´20 N. hv. ili ukupno premalo ... . 15,324*90 norm. hvati. Valja iztražiti. zašto je tih 15,324-90 norm. hvati drva, koji potiču od generalne bilanze prištedjeno, jer nije kod nijednog uredjenoga šumarskoga posjeda, a imenito kod šumskoga veleposjeda gdje su toli znatni použitci i hrastovine, dovoljno samo znati, da se njeke goaine ima sad manje, njeke sad opet više sjeći, već je neobhodno nuždno upoznati u kojoj vrsti uzgoja i u kojem razredu suvišak ili manjak dolazi, da se prema tome užitak poveća ili smanji, te da se šuma pravilnom stanju privede. Spomenute okolnosti razjasniti će slieđeći izkaz, koji nam ^lO^ jedince pokazuje, da je u hrastovoj vis. šnmi 3,413-90 n. hv. vise´ „ „ bukovoj „ „ 7,633*60 „ „ m. „ „ jasenovoj „ „ 1,884-40 „ „ „ nizkoj „ „ 11,687-47 „ „ „ « n proređjivanjem 1,789-44 „ „ „ rt r> „ „ po šumskih šteta 4,256*10 n. hv. više uživano, te je odtuda i gore spomenuta prišteda od 15,524*90 normalnih hvati nastala. Potanje nam valja razjasniti prištednju od 11,687*47 normalni hvati, koja se pokazuje kod uzgoja sitne šume. Prištednja ta proizlazi odtuda, što se je sa čitava četiri gospodarska odjela i njekim dielom petoga u ukupnoj površini od 8074´8l jutara tečajem prvih četiri godina faktično kao sa bukovom visokom šumom gospodarilo, dočim su pri sastavljanju bilance i spomenuti odiel kao sitna šuma u račun uzeti, premda se od sada tek š njimi kao sa sitnom šumom gospodariti imade. U koliko nam se užitak bukove visoke šume na ovoj površini manjim ukazuje, u toliko pak odgovara veća zaliha drva u sitnoj šumi, te otud ona prištednja, koja će se postepeno po potriebi potrošiti. |