DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 189 — spjevši na kolodvor rukovali smo se i slavili najsrdačniji oproštaj. Tada nas primi poseban vlak kr. ug. državne željeznice i praćeni burnimi uzklici krenusmo put Križevac-Zagreba. Tako se svrši prvi izlet hrv.-slavonskoga šumarskoga družtva, koj je sve članove najbolje zadovoljio, te će biti upisan zlatnimi slovi u ljetopis šumarskoga družtva na vječnu uspomenu. Na koncu svoga izvještaja scienim da ću svim članovom izleta iz duše govoriti, ako ovdje gospođi Weissu starijemu i mlađjemu, koji su si toliko truda dali te nas tako sjajno počastili, kao nadalje g. kr. šumarniku Wietheu za prijazno vodjenje n državnih žumah, g. šumarskom upravitelju Moravcu, u kojeg je distriktu izlet učinjen, za vrlo uslužno dane ubaviesti najtopliju hvalu izreknem, te vaskolikoj ovoj gospodi dovikujem trokratni „živili!" Izvjestitelj: Dragutin F. Hlara, prof. šumarstva na ki*. učilištu u Križevcu. Gradiška imovna obćina sa šumarskoga stanovišta. Napisao nadšumar ZihmmdovsJcL Godine 1872. i 1873. preduze mjestno povjerenstvo za diobu šuma na temelju zakona od 8. lipnja 1871. razdiobu erarskih šuma bivše gradiške pukovnije, te ju na toliko izvede, da je već 7. studenoga 1873. c. kr. središnje povjerenstvo tu diobu potvrdilo i zaključilo. Već 16. i 17. prosinca iste godine sastadoše se zastupnici gradiške imovne obćine, te učiniše što je za početak organizacije neobhođno nuždno bilo izabraše naime predsjednika i gospodarstveni odbor, ustanoviše plaću i potrebiti broj osoblja za upravu i čuvanje šuma. Pošto su ovi zaključci potvrdjeni izabra 3. i 4. veljače 1874 zastupstvo šumare i lugare, a 1. ožujka započe i nad.sumar sa izabranim osobljem svoje djelovanje. Spomenuto nadšumarsko mjesto povjereno bi kontroloru, kao zamjeniku nadšumara, a za kontrolora bi izabran neki c. k. umirovljeni šumar. Predaja šuma započe mjeseca ožujka, mjeseca travnja bude ona u prisutnosti c. kr. šumarskoga nadzornika nastavljena te napokon u svibnju 1874 dovršena. Diobom pripalo je imovnoj obćini 58,349.60 jutara šume, računajući jutro po 1600 D^ u ukupnoj vriednosti po procjeni c. kr. središnjega povjerenstva 7,629.951 for. 14 nove. a. vr. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 190 — Navedena površina prostire se u obsegu od SSVaD milje, ođ toga je pošumljeno 52,413*70 jutara; čistine za kulturu sposobne 3,713-32 jutra; neplodnog zemljišta 2,222-58, ukupno dakle 58,349-60 jutara. Spomenuti prostor proteže se stranom savskom naplavnom ravnicom a stranom se širi po briežuljcih i gorab, koje se od zapada prama iztoku protežu te prama jugu gube. Veći dio gora sastoji ođ drobnjaka, a imade u sebi mnogo brusilovca; predgorje je vapnenasto i pieskovito, te imade dosta sitnozrnih piešeenika, kojim je zamaz ilovača, i vapnika sa opukom i Ijušturnim vapnom. Brežuljci sastoje iz naslaga điluvijalnih sa dubokom, rahlom i pieskovitom ilovačom. Eavnice, koje takođjer pripadaju diluviju, sastoje iz liepive, duboke ilovače sa dosta crnice. Po brežuljeih i predgorju nalazi se po dosta slojeva drvenastoga mrkoga uglja, lignita zvanog. Sto se tiče vrstnoće, to se pošumljeni dielovi mogu razrediti na sliedeće razrede L II. III. katastr. jutara hrastovine 24451-98 3479-36 380*17 brestovine i hrastovine ... . 4816-38 — — bukovine i cerovine . . . . 528b*19 9826-43 2283-38 mehkoga drva 890-16 21-84 — Ukupno . \ 36443-71 13327*63 2663-55 Razmjer medju pojedinimi vrsti drveća, jest u gornjem t, j . gradiškom procjenbenom kotaru, koji obsiže 41,802*13 jutara šume^ u postotcih sliedeći: hrastovine 497o, brestovine, jasenovine 1´^%^ bukokovine i cerovine 327^ a mehkoga drva 2%. U dolnjem t. j . brodskom procjenbenom kotaru, koji broji 16,547-33 jutra šume, imade hrastovine 64%, jasenovine i briestovine 57o» bukovine i cerovine 317«. Visoko c. kr. glavno zopovjedničtvo kao krajiška upravna oblast odredi, da se na temelju 21. zak. članka zakona od 15. lipnja 1873. imovnih obćina sastavi gospodarstvena osnova. Tegotan ovaj posao bi povjeren tadanjemu zamjeniku nadšumarovu, te koji taj posao do 6. rujna 1874 dakle tečajem 6 mjesecih dovrši, te svoj izradak zastupstvu podnese. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 191 — Elaborat se osniva na istom opisu sastojine i na procjeni, koja je i eraru pri diobi šuma za podlogu služila. Nebi možebiti bilo s gorega bitne točke toga elaborata ovdje u kratko nacrtati. Uslied toga što se je okružje gradiško, kao što spomenuto, razprostrlo đielom u ravnici, đielom pak po brežuljcih i gorah, te nadalje sbog osobitosti drveća i radi oblika sastojina, bilo je nuždno ustanoviti sljedeće uzgojne vrsti: hrastova visoka šuma sa 120-godiš. obhodnjom jasenova „ „ sa 80 „ bukova „ „ sa 100 „ sitna „ „ sa 40 „ Usljed spomenutih okolnosti, kao što sbog toga, što su šume raztrešene, imalo se je na što moguće više točaka sjeći, ili tehnički govoreć imalo se što moguće više uzgojnih razreda ustanoviti. Prema tomu bi razdieljen cieli šumski posjed na 40 revira medju kojimi imademo: u 12 uzgojnih raz. hrastove vis. šume „ 14 „ „ bukove „ „ „ 3 „ „ jasenove „ „ „ 3 „ „ hrastove nizke „ a pravilnost uzgoja izvedena je pomoćju kombinirane razredbe (Fachwerk). Uzgoj hrastove visoke šume sa 120-godišnjom obhodnjom sadržaje : obrasle površine 19,755-10 jutara sa . . 498:537 norm. hvati čistine . . . 1,896-88 jutara neplodna zemljišta 1,643*02 „ Ukupno . 23,295-00 jutara. V ovog uzgoja, to nalazimo sto se tiče dobnih razreda 1 - 20-goc lišnjeg : drvlja 2,809-49 jutara 21— 40 n w 3.735*75 , 41— 60 n n 813*94 „ 61— 80 35*74 „ Ti ri 81—100 » « 644-80 „ 100—120 « n 11.715*38 „ dobitak pako spomenute vrsti uzgoja, proračunan za 6 dvadesetgodišnjih perijođa ovako: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 192 — I. razdobje u površini od 6,110*44 rali sa 153,795 Norm. hvati II. „ „ „ 3,448-23 „ „ 158,948 „ III „ „ „ 2,487-95 „ „ 159,723 „ IV. „ „ „ 3,053-31 „ „ 226,714 „ V. „ „ n 2,997-62 . „ 299,836 „ VI. „ „ „ 2,938-77 „ „ 290,520 , Uzgoj bukove visoke šume sa 100-god. obhođajora obuziralje: obrasle površine 28,041*08 jutara sa . . 564,770 N. hv. drvne zalihe čistine . . . 1,463-26 jutara neplodna zemljišta 529*33 „ Ukupno . 30,033.67 jutara; što se pako dobe tiče nalazimo: 1— 20-godišnje 3,996-96 jutara 21— 40 „ 7,384-70 „ 41— 60 „ 653-33 „ 61— 80 „ 236-49 „ 81~100-godišnje i preko 15,769-60 „ a glavni dobitak za 5 dvađesetgodišnjih razdobja je sliedeći: I. razdobje u površini 6,173´82 jut, sa 182,131 N. hv. II. „ n 3,971-74 „ „ 162,036 „ „ III. „ „ 6,083-03 , „ 287,451 „ „ IV. „ „ 6,049-12 „ „ 340,254 „ „ V. „ „ 5,964-53 „ „ 340,282 „ „ dobitka. Jasenova pako visoka šuma sa 80-godišnjom obhođnjom imala je obrasle površine 1,808´10 jutara sa 32,137 Nor. hv. drvne zalihe, čistine . . . 284´26 jutara Ukupno . 2,092-36 jutara ; a po dobi nalazimo: 1 20-godišnje 228-94 jutara 21—40 „ 294-92 „ 41-60 „ 18-55 „ 61—80-godišnje i preko 1,265*69 jutara površine. Dobitak pako za 4 dvadesetgodišnja razdobja jest ovaj: I. razdobje u povr. 534*03 jut sa 12189 N. hv. II. » n 427-20 . „ 12483 « . |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 61 <-- 61 --> PDF |
- 19S -III. razdobje u povr. 422´30 jut. sa 13581 N. hv. V. „ n 424-57 „ „ 13767 „ „ Hrastova nizka šuma sa 40-gođiš. obhodnjom imala je: obrasle površine 2809*42 jut. sa 32,226 N. hv. drvne zalihe čistine . 68 92 „ i neplodna zemlj. 50-23 jutra Ukupno . 2928^7 jutra. Po dobi dolazi na: 1—10 godišnje 291-64 jutara 11—20 „ 22-53 „ 21—30 ;, 598-66 „ 31—40´god. i više 1,896-59 jutara. U 4 desetgodišnja razdobja pokazuje se sljedeći prihod:. I. razdobje u površini 925-52 jut. sa 14718 N. hv. II. „ . 763-70 „ „ 14871 „ „ III. . . 518-97 „ „ 14552 „ „ IV. , „ 601-23 „ „ 14651 N. hv. Od ovih 31 uzgojnih razreda sa četvero vrstnim uzgojem pokazuje se uračunav nuzgređne užitke, godišnja zaliha u prvih 10 godinah sa 21,731-35 norm. hvatih, u drugom pako desetgodištu sa 22,438*85 nor. hvatih drva. Pogledom na nepravilnost dobnih razreda pojedinih uzgoja, neće medjntim hrastova, osobito pak bukova visoka šuma pružati jednaki dobitak, neulože li se veće žrtve. Dobitci po perijodi ove vrsti uzgoja rastu postupice prema tomu i kako kod stalnog prekidnog šumarenja sa mladim naraštajem pojedine čestice k seenji dolaze, koja okolnost prema načelu egaliteta renti drva neodgovara. Ovaj razlog a još više i ta okolnost, što bi se po neprekidno u potrajnom šumarenju neke obćine jedva gorivim drvom obskrbiti mogle, i napokon što neki dio sastojine, određjene za uzgoj visoke bukove šume, sastoji većom stranom od izraslih hrastovih izdanaka, potaklo je podpisanoga, da je 4 gospodarska odiela bukove visoke šume za nizku šumu upotrebio, a od petog takovoga odiela, neku čest izlučio, te površinu od 8074-81 jutara na nizku šumu opređieho. Po tom ostaje uredjenje uzgoja kod hrastove i jasenove visoke šume nepromenjeno, dočim je bukova visoka šuma razdieljena u deset gospodarska odjela, kako sliedi: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 62 <-- 62 --> PDF |
- 194 obrasla površina 20,441*31 jut. sa 515,702 nrm. hv. drvne zalihe čistina . . . 1,134´64 jutara neplodno zemlj. 382*91 „ Ukupno 21,958*86 jutara. Izlueenjera gore spomenutih ploha postaje obzirom na dobne odnošaje u pojedinih razredih stanje bolje, imade naime: 1— 20-godišnje 1,621*20 jut. 21— 40 „ 2,161-41 „ 41— 60 „ 653-33 „ 61-80 „ 235-77 „ 81—100 „ i više 15,769´60 jutara. IzlučiV one gospodarstvene sastojine iz uzgoja bukove visoke šume, u kojih su odnošaji dobnih razreda preveliki, pokazuje se još veća korist obzirom na jednakost dohođka, koji je kod bukove visoke šume sada ovaj: I. razdobje u površini 607324 jut. sa 171,078 N. hv. dobitka II. „ „ 3952-46 „ „ 160,089 „ „ III. „ n 3473-00 „ „ 160,483 „ „ IV. „ „ 3560-59 „ „ 172,868 „ „ V. „ n 3381-02 „ „ 174,629 „ „ Najveća razlika u dobitku pojedinih perioda iznosi u ovom uzgojnom razredu 14,540 normalni hvati, dočim je prije izlučenja ona iznosila 178,246 norm. hv. Time što su izlućeua četiri gospodarska odjela u cielom i neki dielovi petoga razreda, bitno se je promienila i vrst uzgoja „sitno šume" ovdje nalazimo sada: obrasle površine 10,409*19 jut. sa 81,294 N. hv. zalihe čistine iznose 397*54 „ neplodnoga zem. 196*65 „ Ukupno 11,003*38 jutara. Eazredi sitne šume obsižu obzirom na dobu u gospodarskih ođjelib sljedeće površine: 1—10-godišnje 433*81 jutara 11—20 „ 2163-84 „ 21—30 „ 4148-24 „ 31—40 „ 3663*30 „ dobitak pako usljed povećane površine sitne šume jest sljedeći: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 195 I. razđ. u površini 3179*04 jut. sa 51,984 N. hv. II. „ „ 2998-83 „ „ 51,671 „ „ III. „ r 2165.51 , „ 52,502 „ „ IV. „ „ 2065-81 „ „ 51,312 N. hv. Od ova 32 gospodarska odjela osim nuzgrednoga užitka sitne šume, pokazuje se u prvom razdobjn za prvih 10 godina prihod od 24,065*05 iiorm, hvati, a u drugih 10 god. sa 24,633-85 norm. hvati drva. Od tog odpuda na glavni užitak 22,051*95 odnosno 22,020*65 norm. hvati, a na nuzgredni 2013´lO odnosno 2613´20 norm. hvati. Valja spomenuti, da su dozrela stabla, koja naravno u prvu razdobju k uporabi dolaze, bez prirasta u red sječe dovedena, a čistine, koje će se pošumiti, nisu sa svojim budućim prihodom takodjer uračunane. Napomenuti nam valja jošte, da je erar tu procienu izveo po sekcijah, te se dakle po tom ciela radnja temelji na tako zvanom razdielenju na sekcije (Sektionswirthschaft) a ne na razdielenju u kotare, koji se način žalibože većinom u gorskih priedjelih upotrebljuje. Nedostatak koji tim nastaje moći će se izbjeći tako, da se sekcije preračunaju u kotare, te da se ovi kotari kao posebni odjeli smatraju. Buduć daje obrast šuma uobće vrlo manjkav, to je neposredna posljedica ove okolnosti razmjerno premalena sječa drva (Hiebsatz). Ova sječa drva povećava se u kasnijih razdobjih znatno, a nakon prve obhodnje mora se ova podvostručiti, zadobiju li sastojine podpuni sklop i pošumi li se sve za šumu prikladno zemljište. Toga radi mora se po š umij i vanj u u gradiškoj imovnoj obćini sva briga i skrb posvetiti, te su stoga svi oni, koji se budi s kojega razloga protive prigledbi oko šumske kulture neprijatelji obćem dobru, te spomenutom sječom drva sravnati ćemo prihod od četiri godina, da spoznamo tako u cielosti i pojedince one momente, koji pravilnom uredjenju šume neodgovaraju. Bilo ie dohodka: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 196 — glavnoga iiMtka nnzgrednoga Godine 1873/4 24,576-53 N. hv. 872´00 N. hv. 1874/5 20,370-27 „ , 1649-88 „ „ 1875/6 16,995-79 „ „ 1906-09 „ „ 1876/7 . . . . . 12,668-52 „ . 1896-23 „ „ Užitak u 4 godine dakle . . 74,611´10 N. hv. 6324-20 N. hv. Pripadajuća sieća u 4 godine 88,207-80 „ „ 8052*40 „ , dakle seje premalo uživalo za 13,596-70 N. hv. 1728´20 N. hv. ili ukupno premalo ... . 15,324*90 norm. hvati. Valja iztražiti. zašto je tih 15,324-90 norm. hvati drva, koji potiču od generalne bilanze prištedjeno, jer nije kod nijednog uredjenoga šumarskoga posjeda, a imenito kod šumskoga veleposjeda gdje su toli znatni použitci i hrastovine, dovoljno samo znati, da se njeke goaine ima sad manje, njeke sad opet više sjeći, već je neobhodno nuždno upoznati u kojoj vrsti uzgoja i u kojem razredu suvišak ili manjak dolazi, da se prema tome užitak poveća ili smanji, te da se šuma pravilnom stanju privede. Spomenute okolnosti razjasniti će slieđeći izkaz, koji nam ^lO^ jedince pokazuje, da je u hrastovoj vis. šnmi 3,413-90 n. hv. vise´ „ „ bukovoj „ „ 7,633*60 „ „ m. „ „ jasenovoj „ „ 1,884-40 „ „ „ nizkoj „ „ 11,687-47 „ „ „ « n proređjivanjem 1,789-44 „ „ „ rt r> „ „ po šumskih šteta 4,256*10 n. hv. više uživano, te je odtuda i gore spomenuta prišteda od 15,524*90 normalnih hvati nastala. Potanje nam valja razjasniti prištednju od 11,687*47 normalni hvati, koja se pokazuje kod uzgoja sitne šume. Prištednja ta proizlazi odtuda, što se je sa čitava četiri gospodarska odjela i njekim dielom petoga u ukupnoj površini od 8074´8l jutara tečajem prvih četiri godina faktično kao sa bukovom visokom šumom gospodarilo, dočim su pri sastavljanju bilance i spomenuti odiel kao sitna šuma u račun uzeti, premda se od sada tek š njimi kao sa sitnom šumom gospodariti imade. U koliko nam se užitak bukove visoke šume na ovoj površini manjim ukazuje, u toliko pak odgovara veća zaliha drva u sitnoj šumi, te otud ona prištednja, koja će se postepeno po potriebi potrošiti. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 65 <-- 65 --> PDF |
197 Prihod po razvrstbi drva tek je u posljednjih dvajuh godinah razlučen, te je uživano osim šumskih šteta: Godine. Godine. 1875/6 N. hv. 1876/7 N. hv. hrastovog kalanog drva 1.340*58 „ „ 843-94 „ „ za građju i rezbarstvo . 1.743-88 „ „ 1210-78 „ „ drva za gorivo . . . 12.890-40 , „ 9565-20 „ „ nuzgrednih užitaka . . 1.863-22 . „ 1881-05 „ „ Ukupno 17.838-08 N. hv. 13,500-97 N. hv. Posto se drva u vlastitoj režiji ne izradjuju a premjerivanje biva samo kod ovlaštenika, to se svi podatci o razvrstbi drva osnivaju na onoj procjeni, koju izvađjaju pojedini kotar, šumari kod primanja i doznačivanja stabala, prije nego li sastave sječni red. Drva se potroši najviše na ovlaštenike, kojih imade preko 6000, zatim na obćine, crkve i škole. Prošle godine 1876/7 bijaše sliedeći proračun za podavanje drva: drvo Kalanog 1 ^^ ^^^i^ 1 Ukup za po-^ ^´"^=´ 1 barija trebe | ^^ gorivo prometara stornili metara metara a) za ovlaštenike uz limito . . . 2500 57.820 600 45887-17 b) poklon obćinaffi, crkvam, školam , pogoreleem 417-95 2500 14.760 1510 15343-32 c) za prodaju na panju uz podpunu pristojbu 294.9-07 261453 10937-79 95 13753-33 Ukupno . . . 3367 02 7614-53 83508-79 2205 74983-82 Podavanja slagala su se proračunom, samo je kod točke b) taj proračun nješto prekoračen, a to s toga, što je u Krajini riee „badava" osobito udomljena. Kod točke a) pokazao se suvišaL jer je limitna ciena ove godine tek prvi put uvedena. Ova ciena, jedino za ovlaštenike valjana, ovako je po zastupstvu ustanovljena: Gradjevno i gorivo drvo 30Vo o^ ^^^´^ ^^^^^ letve i žirovina . . . 30% „ » ^ paša lOVo n « » 14 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Za hrastovo kalano drvo nije ustanovljena manja ciena, jer bi se u tom slučaju bilo bojati silnih prošnja i zalitjevanja, sto bi sve lahko moglo biti i povodom spekulaciji. Prodaja uz podpunu cienu pod točkom c) odredjenih drva zbog nepovoljnih okolnostih neizpuni se, nego se samo u veliko prodalo : hrastovog kalanog drva 2204.88 metra hrastovine za rezbariju 1541.89 „ kao goriva drva 3884.44 „ Ukupno . 7631.21 metra za svotu od 26.944 for. 18 nove. dobilo, to jest poprieko 3 for. 53 nove. od metra. U obće je prodaja gorivog i gradjevnog drva, te liesa za sada još samo mjestna, veća trgovina može se očekivati jedino sa kalanim drvom, a svakogodišnji suvišci gorivoga, gradjevnoga drva i liesa, jedino bi se mogli izvažati već željenom krajiškom željeznicom. Vriedno je spomena, da se na njemačke i druge duge. koje se u Podravini u velikom prave, ovdje u Posavini slabo tko osvrće. Ja si to tumačim tako. sto se samo jedna trgovačka cesta t. j . Sava u račun uzeti može. te žalim, da se ovdje manje cieni hrast sa većim dimenzijami. no manjom kalavosti, nego li ondje, gdje se duge proizvode. U ovom pogledu nebi ništa promienila krajiška željeznica u ] svom glavnom pravcu od iztoka praraa zapadu, već bi se tomu i jedino doskočilo s ogrankom pruge, Vinkovci-Dalj, koja bi nas sa Dunavom ili bar Dravom spajala, jer bačvarsko drvo pravu vried> nost imade u sjevernom dielu Monarkije i u Njemačkoj, dočim nas ; Sava i željeznička osnova prema zapadu u doticaj stavlja sa zem- Ijarai, gdje se mnogo francezkih duga troši, koja okolnost upravo i unapredjuje produkciju ove vrsti duga. Da se proizvadjanje bačvarskoga drva uvede, željeti bi bilo i s toga, što bi domaći radnici pri tom primjerenu zaslugu imali — no morala bi se ustanoviti i druga ciena za kalano drvo manje ; vrsti. Za jedno vedro treba popriečno po 4 kub. stope kalanog drva pošto je pak sad ciena 1 kub. stope kalanog drva po 24 novč. to trgovac s drvi za sada nemože tih duga proizvađjafci. Upravu šuma vodi gospodarski ured, kome su 3 kotarska šumara, kao upravitelji gospodarstva podčinjena, u samom pako uredu je nad |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 199 šumar kao upravitelj, zatim kontrolor i ujedao raeunavodja, jedaa akcesista i điievnicar. Činovnici dobivaju u obće, osim male razlike u paušalu, ista beriva, koja su i za šumarsko osoblje državnih suma ustanovljena. Do sada se je pokazao premalen broj kotara t. j . šumarijab, nu toj okolnosti moći će se tek u buduće pomoći, premda je željeti da se zbog silnih kulturnih radnjah, žto prije ustanovi veći broj kotara. Šumarski mjernik radio je više od godine dana u šumah, no kad bi imenovan predstojnikom njekoga šum. ureda u Ugarskoj, zahvali se na zbilja nezahvalnoj službi. Malo je nade, da će se to upražnjeno mjesto popuniti. — Osoblje za čuvanje šuma sastoji iz 30 lugara i 2 stalna pomoćnika. Ove godine podvrglo se je to osoblje izpitu, nu samo jih je 19 zahtjevom odgovorilo. Pošto se pako još i drugi kandidati izpitu podvrgli, te stranom dobar uspjeh pokazali, to je slabije pomoćno osoblje s boljimi vanjskim! kandidati zamienjeno, đoeim je nješto bolji dio za opetovani izpit predbilježen. U godišnjem dohodku pokazao se do sada neki suvišak, te zastupstvo odredi, da se taj višak upotriebi u javne svrhe. U zaključnom godišnjem računu za god. 1876, navedene su osim ostalih sliedeće točke, koje će u mnogih potankostih razjasniti. Prihod: Kamati od glavnice 3742 for. — nvč. Za prodana drva uz limito i podpunu cienu . 63707 „ 20 „ Za u zakup date čistine 886 „ 14 „ Odšteta za šumske kvarove 5545 „ 57 ,, Takse kod naknadnoga mierenja 228 „ 77 „ IznajmJjenje lova 113 „ 30 „ ribolova 180 „ — „ Dohodak od šiške 505 „ — « Najam od sgrada 374 „ 63 „ Od ciglane . . 55 „ — » R a z h 0 d: Porez > 8821 for. 84 nvč Nagrada starešini ^^^ n ~ » Gospodarski odbor ^31 , 88 » Zastupstvo 914 „ 76 „ Plaća činovnikom 4949 „ 98 „ Putni paušali 1^83 , 32 „ |
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 68 <-- 68 --> PDF |
- 200 — Stanarina . . . . . 475 for. 4 mL Za lugare i poslužnike 10554 „ 21 „ Za šumarske suplente 1482 „ 96 „ Paušal za pisarnu 264 „ 45 „ Poštarina, brzojav i novine 416 „ 36 „ Tiskanice 201 „ 53 , Sprave za mjerenje i risanje 344 „ 72 „ Iznoz gorivog drva 3382 „ 50 „ Popravak sgrađa 470 „ 71 „ Kulturne radnje za god. 1875/6 9650 „ 96 „ „ 1876/7 7122 „ 91 „ Za obćinu i bkolu 626 ^ 99 ^ Za mostove i ceste 4000 „ — „ Obćini zajam 500 „ — „ Prinos k troškovim poslanstva za željeznicu . 400 „ — „ Pristojbe za prenos posjeda sgrada ... . 49 „ 4 „ Nadnica pri šum. gospodarstvu 387 for. — nvć. i t. đ., i t. d. Ovi podatci svjedoče, da je zavod imovne obćine u životnoj obćinskoj svezi vrlo važna činjenica, na koju će se u buduće sve više, a osobito u narodno-gospodarstvenom odnošaju računati moći — jer razdjelbom šuma, kojom je erar ne obziruć se na potrebe pojedinih stanovnika u stanja valjano gospodariti, to je i onaj, ovlaštenikom pripadši dio, u narodno-gospodarskom pogledu znatno se podigao, pošto podmirba potrebe na drvu, paši, žirovini itd., jedino od ovoga diela te šume odvisi. Tim veću pomnju i brigu imade vlada upraviti na to, da se ova imovnim obćinam predana imovina doista i sačuva, te je u toj nakani visoko c. kr. glavno zapovjedničtvo izdalo 15. lipnja god. 1873. naredbu, u kojoj glavne točke slieđeće očituju: 1. Da se zajednički posjed i isto tako gospodarstvo svim u pojedinoj pukovnijskoj obćini stanujućim ovlaštenikom predaje taj šumski posjed pod nazivom imovne obćine. 2. Da za čuvanje načela autonomije ovo pravno tielo sačinjava zastupstvo sastavljeno iz pojedinih obćinskih zastupstvah. 3. Da ustrojstvo samouprave u gospodarskom odnošaju kroz posjednike, pospješava u to ime postavljeni gospodarski odbor, kao višja upravna oblast. |