DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 187 imade 20 konjskih sila sa težinom od 5600 kgr. = lOO centih), kao na praktično uredjenu izmjenu koloraijah. Vlak je medjutim stigo na ležište drva u šumi, koje je tako uredjeno, da se na desnoj strani kraj kolotečine drvo bez razlike vrsti i izbora iztovari, dočim se na lievoj strani drvo prebira i slaže. Bukovina za gorivo slaže se u sortah I. (takozvano bečko drvo) II. i III. razreda napose. Drvo I. razreda izvaža se u Beč II. i IIL razreda u Zagreb i Buda-Peštu. Brezovina, koja se pomješana nalazi, dobro se prodaje u bečke pekare. Proizvadjanje u Lepavini ograničeno je kod mjernih stabalah na drvo za pražine za južnu željeznicu, u koliko panj dosiže. Iz vršikah i tankih stabalah sieče se drvo za gorivo I. razreda za Beč, dočim se krive grane i nezdravo drvo za drvo II. i IIL razreda priređjuje, koje u Zagreb i u Peštu ide. Grančice, ciepci i trunke sažežu se na ugalj. Druge vrsti drva, koje se u šumi nalazi, kao briest i javor izrađjuju se na lies. Za čvorava i neciepiva stabla sa okrugljastirai kvrgami nije jošte pravi sbrečaj iznadjen t. j . nije jošte dosta jeftino, pošto se slično drvo samo u zagrebačkih ciglanah rabiti može te je najviše 5 for. a. vr. po hvatu u Lepavini vrieđno. Po kazivanju g. pl. Weissa mladjega proizvađja se na godinu na posječnoj ploštini od svojih 300 i još nekoliko jutarah 8—10.000 hvatih goriva drva od 1 metra dužine, nadalje po prilici 120.000 komadah bukovih pražinah za južnu željeznicu, 12 do 15.000 kubičnih stopah liesa i do 12.000 centih bukova uglja za Štajersku. Pilarska nadnica iznaša za 1 hvat I. razreda 2 for. 50 novč., za 1 hvat II. razreda 1 for. austr. vr. ~ Tom prilikom tumačio nam je g. pl. Weiss obširno cielo rukovanje u šumi, i kontrolu i t. d. što pođpisani nemože pobliže navesti, pošto bi mu izvještaj preobširnim postao i prostor družtvenoga lista prekoračio. Što se tiče izvoznih troškovah u obće, to iznašaju kod uzke kolotečne željeznice za izvoz drva u Lepavinu 2 nov. na centu i milju, dočim bi tovari na kolih po izkustvu 10 nov. na centu i milju stojah. Ako dakle plaća za hvat drva 4 for. po tom računu stoji, to iznaša željeznicom samo 80 novč. Razlika ta imade amortizirati troškove sagradjenja željeznice. Pošto pruga na milju stoji 60.000 for. a. vr. to se ima kod namještenja u prvom redu težina izvoza uvažiti, i ako je amortizacija nedvojbena, onda se može sagradjenje željeznice u takovu svrhu najbolje preporučiti, osobito ako se u obzir uzme, da se bukovina lahko pokvari; jerbo takovi pod |