DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 61 <-- 61 --> PDF |
- 117 — koliko s\jedoc´e, da jo i ^^ain H o y e r ju--, u vi-ieiii(3 prvog izdanju njegove radnje godine 1848 niihiio, da noj-niaJna znlJini obzirom na godišnji prirast predstavlja s\o(ii aritnndirkog reda snstojeeii n količine prvog i /.adnjeg rhuut po)nno//´mi ,s j)oloviconj broja svih čkanova; dociin je dukuzaiio po n(j\ijenj i/di´aživanju prirasta drui na temelju pouzdanih skrižaljka prirasla, (hi se zbiljni prira,st drvs\ do maksimalnog prirasta u njekih dobnih odsjeciU (razdobjili) n lazhcitoj većini nagomilava, te kad je postigao najveći stepen u uporabnoj dobi predstavlja aritmetički red prvog stupnja, sastavljen iz pojedinog prirasta svih go(Hnfi. bez da bi ^e dokazati moglo, koliko je \i svemu godimice zbiljno priraslo, jor je zbiljni prirast ođvisan od raznih elementarnih, ljudskih i životinjskih upliva, što se i na samih godišnjih obodilj dr^^eća hahko opaziti može. koji su u vlažnih godinah veći, u u suvih pako manji. S toga se i normalna zaliha tocuo obračuna samo iz zadnjeg elana reda predstavljajućeg normaliu prihod te istom onda sačinjava prirast cjeiost sastojine. gdje se matematičko mjerilo upotriebiti oiože. Kojim razmjerom zbiljni prirast u svakom razredu tla u pojedinili razdobjih pa sve do uporabne dobe raste, može se samo prispodobom popriećnog i zbilnjeg prirasta ua temelju valjanih skrižaljka prirasta dokazati, koje ću priobćiti prilikom izdanja mojeg načina ob nredjenju i procjeni nepravilnih visokih šuma samo u tom slučaju, uko mi za rukom podjo dovoljni broj predbrojnita za ovo đieio dobiti, da bi aii se iiskoA^ii trojak osjegarao. To je dielo u smislu ove razprave bez uporabe algebrajićkih izrazka pisano u nakani popularno dielo izdati, po kojem će se svaki šumar i bez algebre uputiti moći , samo ako aritmetiku dobro pozna. Ja sam nadaije predležeću razpravu o svojstvu normalne zalihe i normalnog prihoda s toga odabi-ao, jer o tom, kako normalna zaliha i normalan prihod s površinom uredje-ne šume napose i u cielo u savezu stoje, neima dovoljna naputka u naukovnih knjigah 0 šumarstvu, kako se u slučaju upotriebiti iuože. Austrijsko-kameralnom načinu procjene pripisuju se dvje glavne mane, a to; 1. da u svojem izvornom sustavu neuziojlje površine u obzir, te s toga u tom pogledu kontrole neima; |