DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 118 ~ normalnim prihodom od 7437"22 koc, metara. Kako vee rekosmo, stoji normalni prihod ,s normahiom zahhom nviok n htahiora razmjeru, po kojem norraahii prihod i^jia.sa postotke, odpadajnćf^ kao užitak na godinu od normalno zaliho. Ti po.slotci protoza so pako samo na normalnu zalihu i li gospodarstvo, na sto se pri odmjeri jioreza obzir nouzimlje. nego samo na drvnu zalihu, koja bi SP zbilja nalaziti imala. Odavle sliedi . da je porez po mjerilu normalnog ])rihoda: 1. za one sume probitačan, u kojih se je do saiia manJH sjeklo, nego li je normalni prihod, 1e gdje se sada vise starih drvnih razreda nalazi; posto normalna zahha, kako već dokazano, samo polovicu one drvne množine iznaša, koja bi hiti morala, kada ])i cieia šumska površina s odrustiim drvom obrastena bila; s toga jf ona drvna gromada, koju takove sume nad normalnom zalihom imaju, pi´osta od poreza. Protivno trna SP: 2. za one sume, u kojih se je preko normalnog })rihoda ih na većim sjećam, nego li su normalne, ))ezobzirce sjeklo, te koje su tim načinom većim dielom u mlade sume pretvorene, ili pako, n kojih se je neurednojn sječom sklop prekinuo, s loga dakle n tih suniah normalne zalihe već sada neima; valja ipak porez od cielog normalnog prihoda plaćati, premda je njihova zbiljiui zalilja obzirom na razmjer doliuih razrcdri i na manjkavi sklop sada manja od normalne; jer se po propisih zakona o kaiastni procienljo pri izvidu šumskog prihoda neuzimlje u obzir niti ioso staujp šume, niti razmjer dobnih razreda, nego jedino razi´ed vrieđnote tla. u kojem popriećni prirast obraštene sastojine u uporabnoj dobi, normalnom prihodu jednak, za obračiinanje jnjerilom služi. Ovim je karakteristika i odimsaj normahiog prihoda s normalnom zalihom bez algebrajickih izrazka dovoljno dokazana, što se pako odnosaja normalne zalihe prema prirastu drva tiće. to ćemo za sada izostaviti, te o tom drugom prigodom razpravljati. Normalna zaliha je godine 1788 naredbom dvorske komore mjerilom za ustanovu šumskog prihoda za dr/avne šume u Austriji najpi-ije propisana. Poćotnik te dobre ideje nije poznat, nu sva je prihka, da je bio vrh financier, koji je. poznavajuć glavne činjenice ^t knjigovodstvu „dugovina" i .Jmovina", sudio, da šumski prihod vazda u njekom izviestnom razmjeru prema cieloj zalihi drva stoji i da ova drvna zaliha pri uredjenom ili normalnom stanju šume |