DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 54     <-- 54 -->        PDF

~- 110 —


Na to ml je odgovoriti, kako sam već premnogo toga ispekao,
nego li da bi inog´do poput nevježe prerllagati potanke propise poznira
našim unukoin, koji ce valjda bolje ocl nas znati prosuditi,
što im prema njihovoj drugojacijoj i dvngcije mislećoj dobi može
koiistiti.


(Nustavak će sliediti.)


Normalni dohodak i normalna drvna zaliha uredjene
šome^
njihov razmjer medjnsohno i prama površini ciele sume obzirom


na obliodnjiL Napisao nmirovlj. c. k. žmnarnik Ante Tomić.


Normalni prihod iiredjene bume sastoji iz množine drva, koja
se 11 jednogodišnjoj pravilnoj sjeći ii uporabnoj dobi izvaditi može.


Uzmimo primjerice cielu površinu uredjene šume sa 3920
rah, lOO-godišnju obhodnju a prihod sječe u uporabnoj dobi po
ralu 75 hvat], 80 koe. stopa- sohdna drva raeunajuć, koje u metarskoj
mjeri 75 X 80 = 6000 k^: 31.667 = 189-47 koe. metara iznaša;
to je: ^^^ = o9´2 raU pravilna godišnja sjeća a
39-2 X 189-47-=7427-22 koe. metara normalni prihod.


Normalni prihod i normalna zaliha ,^toje pako svagda u njekom
medjasohnom razmjeru, a taj se ravna po obhodnji.


Pomnoži h se najme normalan prihod sa polovicom obhodnje,
to dobijemo odgovarajuću normalnu zalihu drva, najme;
7427-23 X ´^-^=-371361 koe. metara.


Obhodnjom mienja se i pravilna godišnja sječa, a ujedno i
normakn piihod, docim normalna zahha drva ostaje konstantna,
dokle se nepromieni površina uredjene šume ih količina prihoda u
uporabnoj dobi po ralu.


A) Uzmimo, da je površina uredjene šume, kao već navedeno,
3920 rah, to je:


1. pri 100-godišnjoj obhodnji: godišnja sječa ^ ^ = 39"2 rala,
po 189´47 koe. metara drva računajuo, 39-2 X 189-47 = 7427´22
koe. metara normalan prihod, a 7427-22 X ^|-^ = 371361 koe. met.
normalna zaliha;
2. pri 120-godišnjoj obljodnji: godišnja sječa -i^^^^ = 32-/3
rala, 32% ;: .180´-J7 = (J189´35 koe. metara normalan prihod, a
6189-35 X ^r)*´ = 371361 k. mel normalna zaliha.


ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 111 —


3. pri ir>U-godihnioj o)>lio(l)iii : roilih^njn hY^´´´i\, ´p^f ^==2i\´^/^r^
rala, ´^(r-^A^ X 181)^47 = 49o1-48 Lor. m^^taia noi´innl ui prikod , a
4952-48 X ´-2*" = 371301 k. ituM, uiH´uialna zaiilia.
EaznijVr razlikosti Jznu-^dju tionnalnini priliodom i uornjaluom
zalihom je


kod 1. 7427-22: 3713G1 --0.02 -=2;} od nor. zalihe,


kod 2. 6189-35: 371361--0.010(1 = If-}! „ „


kod 3. 49ol48: 3713i;i =-0.0133 =-V, !} „ „


jci´ kod :


1. 371301 X2{^ --7427*22 koc. melani,
2. 371301 K i^[!-=0^S^35 , , i
3. ;´>713G1 X l-:V|!=49r>l-48 „
nornialau iiribod Iz.uusa.
Ovaj doka// NVJ(^´doci, da nonnaliiii zali]}a fn^agda te ista o^^taje,
doklo se ]H)Vj\siiia uiedjene .suine ili količina drva po ralu n aporahiioj
dobi neproinjoni, a upravo polovicu oao nniožine drva iznaša,
koja mora biti, kad ji^ ciela površina uredjene NUinrj sa
starim drver´fin veo olirastnia, najme 3920 X 189´47-=742722 a
742722: 2 = 37130) ko(^ moiarl


Bj IJzniijiio nadalj(i. da jo površina nredjeno Mimo samo 3000
ralj, a količina drva n nporabnoj (b)bi i ovdje po raJii 189-4:7


k. met., to je ;
1. pri lOO-godi&njoj dbliodnjl: godišnja sjeća ´Y,,^* =^ 30 rali,
30 X 181J-47 = r)()84-l() I.´. mol. normalan prihod, a 5084´10 X ´-|^^
= 284205 k. nint. noi´inaliia zah´ha:
2. pri 120-godisnjoj oljliodnji: goilišnja fijeca -^-jf* = 25 rali,
25 X 189-47 = 473(r75 k. met. normalan prihod, a 473r,-75 X-f
= 284205 k. mek normalna zaliba;
3. pri 150-godi,^njoj obhodnji: goth´žnja sjeća -f^r = ^^ ^´^´^^´
20 X 18947 = 3749-40 X H´" ^ S84205 k. mek iiornialna zaliba.
Razmjer prednavedeiiib j´azlikosii mcdjn normalnim prihodom
i normalnom
zabbom je isti, kao sto u prvom primjeru, jer je;
kod 1. 5084-10: 284205 = 0.02 =2g- od nor. zalihe.
kod 2. 4730-75: 284205 = (1010(1 = 1-^ |- ., . „


i


kod 3. 3749*40: 284205 = 0.0133 = IJ-f! .,
te i ovdje kod povtsine od 3>000 rali sa 189´47 k. metara piihoda
od sje(X po ralu, 3000 X 1b9´47 = 5084*10 k, mei. normalan prihod,
a o084´10: ^-^^^ = 284205 koc, metara nornjalna zaliha iznaša.




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 112 —


Odavle sliedi nadalje, da se normalna zaliha za svakii površinu
iiredjene šume po količini drva n uporabnoj dobi po ralu
najkraće obračuna, ako s.e polovica površine s količinom drva u
uporabnoj dobi po ralu pomnoži; a to . . .


kod A) 3i^ x 18947 = 371361 k.. raet.


kod B) ^P X 189-47 = 284205. „ „


ili


^ X 202,108 = 303154*5 koe. metar^


^ X 176.839 = 176839
i t. d. polag površine uredjene šume i pronadjene količine drva u
uporabnoj dobi po ralu, g´đje n svakom slučaju onaj pod A i B
dokazan razmjer postotaka medju normalnim prihodom i normalnom
zalihom obzirom na„obhodnju jedan te isti ostaje.


Pošto je nadalje" normalan prihod jednak sa popriečnim prirastom
uredjene šume, to je pri procjenbenom katastru već s toga
važan, jer se procjenheni podatci osnivaju na prije navedenom razmjeru
normalnog prihoda i normalne zalihe, a o točnom prosudjivanju
tih činjenica oclvisan je uspjeh katastralne procjene pri sadašnjem
stanju šume.


Pri katastralnoj šumskoj procjeni obračuna se prirast drva po
ralu n STakom razredu, ako se drvna množina po ralu u uporabnoj
dobi s dobom sastojine razdieli, gdje nam količnik daje godišnji
prirast n uporabnoj dobi.


Istim načinom postupa se i pri obračunu normalnog prihoda,
jer je i tu drvna množina po ralu u uporabnoj dobi, kao i kod
katastralne procjene, temelj za obračun prihoda, gdje pri katastru
doba sastojine ujedno i obhođnju sačinjava.


Za to dokazati uzmimo prednavedeni primjer, t. j . površinu
uredjene šume sa 3930 rali, 100-godišnju obhođnju, a prihod od
sječe u uporabnoj dobi po ralu 189´47 k. met., po čemu je već
normalan prihod sa 39*2 X 189´47 = 7427*22 koe. metara pro-
nađjen:


Da je kod katastralne procjene ukupna površina šumske sastojine
kao gore 3920 rali, doba sastojine 100 godina, drvna množina
po raln 189*47 koe. metara; to iznaša popriečni prirast u
uporabnoj dobi ^ ^ = 1.8947 koc. met, po ralu, a taj popriečni
prirast, razdieliV na cjelu površinu sastojine, daje 3920x1-8947 =
7427*22 koc. met., koji je broj jedan te isti sa već gore dokazanim




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 118 ~
normalnim prihodom od 7437"22 koc, metara. Kako vee rekosmo,
stoji normalni prihod ,s normahiom zahhom nviok n htahiora razmjeru,
po kojem norraahii prihod i^jia.sa postotke, odpadajnćf^ kao
užitak na godinu od normalno zaliho. Ti po.slotci protoza so pako
samo na normalnu zalihu i linaznačuju količinu u7.itka zbiljne zalihe obzirom na poirajano šumsko
gospodarstvo, na sto se pri odmjeri jioreza obzir nouzimlje.
nego samo na drvnu zalihu, koja bi SP zbilja nalaziti imala.


Odavle sliedi . da je porez po mjerilu normalnog ])rihoda:


1. za one sume probitačan, u kojih se je do saiia manJH
sjeklo, nego li je normalni prihod, 1e gdje se sada vise starih drvnih
razreda nalazi; posto normalna zahha, kako već dokazano, samo
polovicu one drvne množine iznaša, koja bi hiti morala, kada ])i
cieia šumska površina s odrustiim drvom obrastena bila; s toga jf
ona drvna gromada, koju takove sume nad normalnom zalihom
imaju, pi´osta od poreza. Protivno trna SP:
2. za one sume, u kojih se je preko normalnog })rihoda ih
na većim sjećam, nego li su normalne, ))ezobzirce sjeklo, te koje su
tim načinom većim dielom u mlade sume pretvorene, ili pako, n
kojih se je neurednojn sječom sklop prekinuo, s loga dakle n tih
suniah normalne zalihe već sada neima; valja ipak porez od cielog
normalnog prihoda plaćati, premda je njihova zbiljiui zalilja obzirom
na razmjer doliuih razrcdri i na manjkavi sklop sada manja od
normalne; jer se po propisih zakona o kaiastni procienljo pri izvidu
šumskog prihoda neuzimlje u obzir niti ioso staujp šume, niti razmjer
dobnih razreda, nego jedino razi´ed vrieđnote tla. u kojem
popriećni prirast obraštene sastojine u uporabnoj dobi, normalnom
prihodu jednak, za obračiinanje jnjerilom služi.
Ovim je karakteristika i odimsaj normahiog prihoda s normalnom
zalihom bez algebrajickih izrazka dovoljno dokazana, što
se pako odnosaja normalne zalihe prema prirastu drva tiće. to
ćemo za sada izostaviti, te o tom drugom prigodom razpravljati.


Normalna zaliha je godine 1788 naredbom dvorske komore
mjerilom za ustanovu šumskog prihoda za dr/avne šume u Austriji
najpi-ije propisana. Poćotnik te dobre ideje nije poznat, nu sva je
prihka, da je bio vrh financier, koji je. poznavajuć glavne činjenice
^t knjigovodstvu „dugovina" i .Jmovina", sudio, da šumski prihod
vazda u njekom izviestnom razmjeru prema cieloj zalihi drva stoji
i da ova drvna zaliha pri uredjenom ili normalnom stanju šume




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 114 —


obzirom na vrst (lrvee;\ i ogoja, nadalj*^ i oltzirom nn vrieclnoiu
tla i uporabno doba uvif4c jednaka biti iuoia. s toga se zove
f u n d u s i Ti B t r n c t ii s. Ako je sodasnja drvna p"omada kojeg
uporabnog razreda vec´a od fn n d n s i n P t r uc t a s a, onda se mora
višak drvne množine prije uporabiti i n normalno stanje privesti;
ako li je pako zbiljna drvna zaliha manja, onda valja nžitak drva
.stegnuti u toliko, da se manjak zalihe drva prirastom drv^ s normalnim
stanjem izravnali može. Mjerilo pako, n koliko tre])a užitke
povihiti ili ste^mli. oziineuje se razlikom zhiljno drvne množine i
one, koja Id se n noimalnom staujn šume nalaziti morala.


Ivako se oui normalna zaliha normalnim pi´ihodora obzirom
na poArsinn i o]>hod!ija nadjV, navedeno je vor prije: taj se pako
rarnn osjnva na ])redpostavi. da je prirast od početka do u])orabne
ih doziele doli^´ godimice jednak, dakle po popidet^nom jirirasta
uporabne dobe, u-liod ^esa normalna zaliha predhiavlja aritmetički
red, kojeg se s^ota uadje, pomuoživ prvi i zadnji elan s polovicom
In´oja s\ih nanoATi. Za jirov^dbu tog računa uzmimo površnu pod
a s 81*20 lalih i razdielimo ju razmjerice po arituKitičkorn redu u
100 jednakih Manovah. to ima prvi elan -^^^ =-= 39*2 rali, a 100.
pako ;5y´2 X 100=B920 rali: ]iouinozi\ nadalje ove članove s popriecnim
prirastom n uporabnoj (b)bi od -~^—^ ^ 1.8947 koc. met.,
dobijemo za prvi elan ;i9-:ž ;< 1.8l»47 = 74-27 koc. met., a za 100.
Maji 3920 ´ i Si)47-= 7427-22 k. metara. Svota tih članova bila
bi dakle: 74 27 ´ 7427-22 =-7501´49, a 7501´49 X ^--^´^-= 37r)()74-50


k. jnelaia. Nn bi M´ota neod^o\ara zbiljnoj normalnoj zaliJii, jer se
samo onda, točno dobije, kad se normahii pi´ihod, nalazeć/ se u zadnjem
(Manii leda s])(de\ic(.m ))roj;i (Mano\a, i,, j . s ])olo\icom obliodnje
pemno/i,
Stoga je zbiljna, normalna zaliha 7427-22 X ^f === 371361


k. im-i., a sra\!n\ ju ,-. ,´j,ore na\edi´nom svotom, za 8713´50 koc.
mei. manja, t. j . za [lolovicu I-ijfjdisiijeg noi-jualnog prihoda.
Ta su mann ve<´ pi vi tiimacioci austrijske kameralne procjene
jamačno uvidiJi i s toga .^n u<^tanoviJi, da se pr\i elan reda kao
neznatan za. 0 nzeli i raenn tako ])okratiti može, da se samo zadnji
elan pomnoži s polo\icoin bioja člane\.i.


Ha se uklone te umne, učinjeni su razin ])rodlozi. uu bezuspiostio,
dokle prol´e-or H ini d e sli age u neizdade godine 1826
Jiacin šumske procjene po užitncmi postotku. Tim načinom obračuna




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 115 —


se drvni primat po iskustveiiili -krizaljlrah. po kojili ^e iiadje
zbiljni piira.st od prve godine do uporabne do])e rui temelju pronadjenc
drvne mno´/Jni-´ u šumskih sastojinali od različite dobe.


Sastavkom takovih skrižaljka po&tigao ,^e je doista iiapriedak
za obračun (irvnog pi´ira,sta u različitih (]obah, ali ujedno i nazadak
glede ustanove noroialne drvne zalihe, jer Ilundeshage n
svotu drvne množine, kako se ista po zbiljnom prirastu od l-godi^nje
do uporabne dobe nadje, kao zbiljnn normalnu zaliliu drva
smatia. Ta je svota pako, sbrojiv stavki-^ pojedinili gi)disiijih do
najvećeg prii-asta. nastavseg u ujiornbnoj dobi, nmnja za ona. koja se dobije mnozitboni normalnog d(diO(lka s p(^lovieoIn
obhodnje. i´oUo normalna zaliha, kako već dokazano, sneimaliiim
prihodom u stanovitom razmjeru stoji a taj se osniva na prihodu
lazreda sastojine u uporabnoj dobi po ralu ; to s*- može sajno ona
drvna zaliha normalnom smatrati, koja odgovara prihodu po ralu
u uporabnoj dobi.


Prispodobiv nonnalnu zaliliu austrijhke kaineralm^ [trocjprn^ od
7427 22 X -^ = 3713GI k. met. s onom po Hundeshagenovu načinu
za 8;^f manje nadjenom, B71361 X b^H — ;J17J370 k. metara,
UE^staje pitanje: kojem prihodu u uporabnoj dobi i kojtun normalnom
prihodu ol)zirom na obliodnju odgovara normalna zaliha
od 319370 k. mcL V


Eazdieliv normahiu zalihu s povr^´nom uredjene MUiie. predstavlja
nam kolicnik poprieeni iznos, a ovaj podvostrnoiv, daje prihod
sječe u uporabnoj dobi po ralu. odgovaj´ajue dotičnoj normalnoj
zalihi: najme: S713G1: 3920 = 94735, a 94735x2=16947


k. met. po rahi; 319?>70: 3920--k. met. po ralu.
Obračunav dosliedno iz povi´šine uredjene sume (»d 3920 rali,
lOO-godisnje obhodnje, 162.944 k. met. prihoda u uporabnoj dobi
po ralu normalni prihod i zalihu, to je f^ = 39*2 rali godišnja
normalna sječa, 39*2 X 162.944-= G3b740 normalna zaliha za prihod
u uporabnoj dobi od 162.944 k metara. ni]K)>to pako 18947


k. met. po ralu.
Oda\le Nliedi, da bi bio dobivejh prihod, obračunav normalnu
zalihu po If iindesh ugeno V u načinu proejene i uzev ga mjerilom
za ustuiH.vu prihoda, za 8-^}; veei nego ^to bi imao biti: jer je.
Mavnav premalenu normalnu zalihu sa zbiljnom drvuona zalihom.




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 116 —


i´azlika tim veea, (^iin je manja nzeta iiormnhri znliha pri sravnjivanju.
Tim postiipkom \)\ si^ A\sma prekomjerno sjrUu.


PTniulesliagenov nann prorjene ima mnogo protivnika, ali i
mnogo pi´istalarn. mpdju posljednjiml njokoje korifeji´ ii sumjarskoj
struci, nu od praktikeiii nije se nikada za probitačan priznao.


U novije doba su pojedini šumari a izmedju pisar-a šnmarni k
i profeso r Keje r obračun normalne zalihe po austrijskoj kameralnoj
procjeni za. toean priznali, samo što je Hejer razlikovao, u
kojoj se godišnjoj dobi taj obračun preduzeti ima. navadjajue, da
je normalna zaliha:


a) najveća po dovršenom godišnjem pi-irastu pod jesen do
sječnje stare sječe u zimi ili u proljetjn, jer je onda normalni poredak
sastojine pođpun ;


d) najmanja odmab poslie godišnje sječnje i s prolietja početkom
novog prirasta, jer je n to doba dovršena najstarija sječa;


c) polovicom ljeta je sredina međju a \ bj pošto onda cieli
sječni red istom polovicu prirasta od tekuće godine postigne, te se
razlike medju a i h izjednače.


Na temelju gore navedenih razlika, računa Hejer normalnu
zalihu po sliedečih izrazkah :
ad c^ da jenorm.zalihaa = -^X-^; ad d, ar^-´´^—´ ~; d.d. e, a = -^.


Stavimo ii ove izrazke vrednote, rabljene n prinjjerih pod A,
gdje u lOO-godisnju obhođnju, a t godišnji normalni prihod od
7427-22 k. met. znači, onda je normalna zaliha:


n), a =.100, ^^ x ^i ^ = 375074-61 koc. met.


^-3. r^^lOO. ^-11^:^:^371361 koc. met.


t. j. kad so svote od 1 i 2 sbroje i sa ´i razdiele, dobijemo popriečni
iznos, to so onda izjednačuje normalna zaliha polovicom
ijt^ta: 375074-Gl ;< r>(j7(547-39 = 742722 : =37136 1 koe. metara,
koju zalibn i [Tejej- kao točnu priznaje.
Bez da se u dalnje mjerodavno razglabanje tih razlika
upuštam, ojjazifi mi je samo, da se s razloga, ^to normalni
prihod a po tom i godišnji prihod za cielu godinu, a ne posebno
za jesen ili za proljetje valja, ta razlika suvišnom smatra.


Gore navedene j-azlikosli po dobi godino za obračun normalne
zalihe jf.su pako za lifceraturnu povjest šumarstva u toliko važne, u




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 61     <-- 61 -->        PDF

- 117 —
koliko s\jedoc´e, da jo i ^^ain H o y e r ju--, u vi-ieiii(3 prvog izdanju
njegove radnje godine 1848 niihiio, da noj-niaJna znlJini obzirom na
godišnji prirast predstavlja s\o(ii aritnndirkog reda snstojeeii n
količine prvog i /.adnjeg rhuut po)nno//´mi ,s j)oloviconj broja svih
čkanova; dociin je dukuzaiio po n(j\ijenj i/di´aživanju prirasta drui
na temelju pouzdanih skrižaljka prirasla, (hi se zbiljni prira,st drvs\
do maksimalnog prirasta u njekih dobnih odsjeciU (razdobjili) n
lazhcitoj većini nagomilava, te kad je postigao najveći stepen u
uporabnoj dobi predstavlja aritmetički red prvog stupnja, sastavljen
iz pojedinog prirasta svih go(Hnfi. bez da bi ^e dokazati moglo,
koliko je \i svemu godimice zbiljno priraslo, jor je zbiljni prirast
ođvisan od raznih elementarnih, ljudskih i životinjskih upliva, što
se i na samih godišnjih obodilj dr^^eća hahko opaziti može. koji su
u vlažnih godinah veći, u u suvih pako manji.


S toga se i normalna zaliha tocuo obračuna samo iz zadnjeg
elana reda predstavljajućeg normaliu prihod te istom onda sačinjava
prirast cjeiost sastojine. gdje se matematičko mjerilo upotriebiti
oiože.


Kojim razmjerom zbiljni prirast u svakom razredu tla u pojedinili
razdobjih pa sve do uporabne dobe raste, može se samo
prispodobom popriećnog i zbilnjeg prirasta ua temelju valjanih
skrižaljka prirasta dokazati, koje ću priobćiti prilikom izdanja mojeg
načina ob nredjenju i procjeni nepravilnih visokih šuma samo u
tom slučaju, uko mi za rukom podjo dovoljni broj predbrojnita za
ovo đieio dobiti, da bi aii se iiskoA^ii trojak osjegarao.


To je dielo u smislu ove razprave bez uporabe algebrajićkih
izrazka pisano u nakani popularno dielo izdati, po kojem će se
svaki šumar i bez algebre uputiti moći , samo ako aritmetiku
dobro pozna.


Ja sam nadaije predležeću razpravu o svojstvu normalne zalihe
i normalnog prihoda s toga odabi-ao, jer o tom, kako normalna
zaliha i normalan prihod s površinom uredje-ne šume napose i u
cielo u savezu stoje, neima dovoljna naputka u naukovnih knjigah
0 šumarstvu, kako se u slučaju upotriebiti iuože.


Austrijsko-kameralnom načinu procjene pripisuju se dvje glavne
mane, a to;


1. da u svojem izvornom sustavu neuziojlje površine u obzir,
te s toga u tom pogledu kontrole neima;