DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 98 — tizrae čuvati, čim osjeti, da mu je to koristna; iiploške gledaju južni Slovjeni vise na korist, nego li na ono, za cim ih srdce boli. Sudim dakle, da se zaplodjivanju krasa ne će suprotnati um i čud naroda, samo treba seljaka uputiti, koliku će mu to korist donositi; samo g:a treba uputiti, da je šuma dragocjeno blago i treba ga oštro kazniti, gdje se usudi harati i krasti goru. Pokazivahu mi svejednako, koh nemilice krajišnik sakati drvljad i pripoviedahu mi, da mah otevša kradja gore još ni sad nije jenjala. Ali kad sakate drvlje, klaštre ga samo, da nabave krme; a kad se o tom radi, da krajišniku od gladi ne skapa stoka, onda se nemojte ćuditi, kad svojevoljno, al ipak bojee se, da ga ne zateku- na brzu ruku i hrdjavo ogranke odsieca. A što se tiče krađje gore, to moram izpovjediti, da je državna uprava vrlo mnogo tomu kriva, što je ta kradja otela inab. IT takovih šumskili prieđjelih, kakove su primorske pukovnije, nije ništa naravnije, već da stanovnici žele iz šume njihova zavičaja vaditi kakvu takva korist, A .sto je državna uprava, ćije su sve šume bile t ćije su još, što je, rekoh, ućinila, da upriliči unovčivanje toga zamamljiva prirodnog bogatstva? Do najnovijega doba gotovo ništa. Jer je i danas malne polovica svieh šuma prašumska starogorica. koja ondje trune, gdje je uzrastla, i koju je trebalo, da je pameti bilo, sve po redu sjeći i prodavati tiem više, što je morska obala blizu, a na njoj gora neprestance dobro prolazi. Dakako da bi bilo trebalo o velikom trošku sagraditi čitavu mrežu cesta, kad bi se bila hćela iz bogatih prašuma prava korist vaditi; ah pošto se takov trošak za cielo naplaćuje, to moramo samo žahti, što se đosle nije nasmoglo dosta novca, da se toh koristna mreža cesta sbilja izvede. A da je to učinjeno, to bi bilo stanovnićtvo pri gradnji i održavanju cesta i puteva, pri sječnjavi i izvozu starogorice mnogo zaslužilo, ne bi dakle bilo osiromašilo, te bi se bilo priviklo poštenoj privredi mjesto kradji gore. Mjesto toga ustrojilo nekakva skladišta gradiva i goriva na samoj obah \ Tko je bio voljan, mogao je onamo pod stanovitu cienu dovoziti goru, samo si je morao dati doznačiti stabla po šu- mai´skora osoblju, pošto je platio šumarinu. Što su pako mogla ta skladišta koristiti, dokle nije bilo puteva i dokle se nije mogla gora izvoziti?! Dapače skladišta bijahu ´ TT Povilu, Bagu, Jablancii; Svetom Gjurgjn, i pri sv. Ambro:^ii do Senja. |