DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 21     <-- 21 -->        PDF

~ 77 ~ .


samo zaplodjivanju krasa već i najveco-m mjeroni u posebnu korist
sela i pojedinih obćii)axa, koji posljednji dašt.o i posve doknćajii tu
korist. Pa ipak se nije nadati, da će obćiiie same zapodjeti tu radnju,
jerbo u obćinara nema nikakve sloge ni pregnuća za obćinskim
boljkom i za vlastitom budućom srećom.


Taj bi dakle trebalo mogućeg potisnuća od ozgo. A to bi se
imalo po mom sudu udesiti pravim zakonom, u kom bi se nacrtale
temeljne crte za valjano postujjanje s obćinskimi pašnici, kojim
bi se svakomu selu prema mjestnim olcolnostim ])ropisala osnova
ra,dnje te ustanovilo, da pri sastaA´ljanju i dozvoljivanju tieh osnova,
za tieni pri nadgledanju izvedbe sudjeluju posebni a.grarno-redarstveni
organi, sto će ili država postaviti. Tiem bi se zirkonom još imale
za svaki preki-.saj dotićndi usta/nova jtropisati one, veće kazne, što ili
obći kazn.eni zakon propisuje za oštećivanje takovih stvar! i zavodči,
štono ol)ćenni blagostanju u velike vrieđe.


Neka velil<:a. važnost zaplodjivania, krasa, po obće blagostanje,
neka ^´elika korist, što će ju ol)ćin<-^ i obćinari iz takova zagajivanja
i zatravlji\´anja ])ašnika Aaditi, neka napokon osvjedba,, da će zemlja
i narod pos\´e propasti, ne bude li zamasitih naredaba, neka svi ti
razlozi osokole \"]adu, da, stvori tako\^ zakon i da svom snagom nastoji
oko njegova obdržavanja..


Pri tom nemoj drža\´na uprava zaboraviti, da obćine u ovaj
par ne bi´mogle sve ono nasmoći, što .sam ja preporučio, da se u^
poboljšicu obćinskih pašnika udesi, a u drugu ruku da država, sileć
obćine, dragovoljnom pomoći mora unapredjivati ono, što silom od
obćiua zahtieva, te da ublažujuć zasvjedočiti ima, koliko samo u prilog
obćemu boljku ra,di navaljujuć toli odi^ješito na dosadanju zlu
naviku. Preporučene radnje na obćiuskih pašnicib zaMievaju mnogo
ruku, te kad bi sami obćina.ri imali obaviti te radnje, ne bi smjeli
krepki krašani poći drugamo za privredom brane za cielu obitelj.
Sudim dakle, da bi se glavnice, opredieljene zaplodjivauju krasa,
imale i u to ulag´ati, da se obćinam u smjer poboljšavanja njihovih
pašnika daju bezkamatni zajmovi, kojih bi obćine imale za 10
do 25 godina vratiti. Ti bi se zajmovi mogli uknjižbom na dotičnih
pašnicib osigurati, s obzirnosti te prema naumljenoj izvedbi na godišnje,
rokove porazdieliti a izplata bUžnjega obroka samo uz taj
uvjet obećati, da se ona radnja izvede, za koju je predjašnji obrok
opredieljen.