DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 21 <-- 21 --> PDF |
~ 77 ~ . samo zaplodjivanju krasa već i najveco-m mjeroni u posebnu korist sela i pojedinih obćii)axa, koji posljednji dašt.o i posve doknćajii tu korist. Pa ipak se nije nadati, da će obćiiie same zapodjeti tu radnju, jerbo u obćinara nema nikakve sloge ni pregnuća za obćinskim boljkom i za vlastitom budućom srećom. Taj bi dakle trebalo mogućeg potisnuća od ozgo. A to bi se imalo po mom sudu udesiti pravim zakonom, u kom bi se nacrtale temeljne crte za valjano postujjanje s obćinskimi pašnici, kojim bi se svakomu selu prema mjestnim olcolnostim ])ropisala osnova ra,dnje te ustanovilo, da pri sastaA´ljanju i dozvoljivanju tieh osnova, za tieni pri nadgledanju izvedbe sudjeluju posebni a.grarno-redarstveni organi, sto će ili država postaviti. Tiem bi se zirkonom još imale za svaki preki-.saj dotićndi usta/nova jtropisati one, veće kazne, što ili obći kazn.eni zakon propisuje za oštećivanje takovih stvar! i zavodči, štono ol)ćenni blagostanju u velike vrieđe. Neka velil<:a. važnost zaplodjivania, krasa, po obće blagostanje, neka ^´elika korist, što će ju ol)ćin<-^ i obćinari iz takova zagajivanja i zatravlji\´anja ])ašnika Aaditi, neka napokon osvjedba,, da će zemlja i narod pos\´e propasti, ne bude li zamasitih naredaba, neka svi ti razlozi osokole \"]adu, da, stvori tako\^ zakon i da svom snagom nastoji oko njegova obdržavanja.. Pri tom nemoj drža\´na uprava zaboraviti, da obćine u ovaj par ne bi´mogle sve ono nasmoći, što .sam ja preporučio, da se u^ poboljšicu obćinskih pašnika udesi, a u drugu ruku da država, sileć obćine, dragovoljnom pomoći mora unapredjivati ono, što silom od obćiua zahtieva, te da ublažujuć zasvjedočiti ima, koliko samo u prilog obćemu boljku ra,di navaljujuć toli odi^ješito na dosadanju zlu naviku. Preporučene radnje na obćiuskih pašnicib zaMievaju mnogo ruku, te kad bi sami obćina.ri imali obaviti te radnje, ne bi smjeli krepki krašani poći drugamo za privredom brane za cielu obitelj. Sudim dakle, da bi se glavnice, opredieljene zaplodjivauju krasa, imale i u to ulag´ati, da se obćinam u smjer poboljšavanja njihovih pašnika daju bezkamatni zajmovi, kojih bi obćine imale za 10 do 25 godina vratiti. Ti bi se zajmovi mogli uknjižbom na dotičnih pašnicib osigurati, s obzirnosti te prema naumljenoj izvedbi na godišnje, rokove porazdieliti a izplata bUžnjega obroka samo uz taj uvjet obećati, da se ona radnja izvede, za koju je predjašnji obrok opredieljen. |