DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 76 — Druga l)i potežkoća bila ^amo casovita, jer ciiu bi ye počeo redo^ito sjeći brst, podpunoma bi se tieui nadoknadila zakraćena paša; saiuo prvih godina dakako dok se ne bi počeo sjeći brst, bilo bi svietu pritežko održavati stoku bez paše, Ali bi se uiogio i tomu lako pomoći te na najmanju mjeru svesti žrtva, koja se već od da\na i svagdje prinositi mora svakoj koristnoj novotariji. Ponajprije bilo bi mudro, svakomu selu opređieljen dio brsta po mjestnoj obliodji podieliti u toliko sjecišta, koliko je godina u svakoj obhodji. te bi se tako namah na početku samo V5 do ´,7 cieloga obsega poizsiecala i u branjenicu pretvarala. Onda bi se mogla u mladikovini izžnievati trava, a u starijoj šumi dozvoliti dapače i stegmita paša. Za tiem mogla Iri se već i prva pomladaća sječa, ako baš ne bi bilo druge pomoći, upotj´iebiti brstu. Napokon bi trebalo uza zag´ajivan^je grićevitih k jednu i ^atravljivanje negričevitib pašnilm za])očeti, da stočari taj dobi\´ajući namah više krme lakše pregore uzkrutu pase. A da se bas toliko ne osjeća ta neobična iiovotarija, dalo bi se, gdje nije druge, i to upriliriti. da se od gričevitih pašnika^ kojih kanimo zagajiti, u prvu obhoduu sječnjavu zakotaii samo j)olovica ih trećina, a ostatku da bude kašnje red. Kakovi su sad užasni negričeviti obćinski pašnici, ne bi se moglo kako mi se čini na duSu uzeti, kad se ne bi upriličile najbliže poboljšice, po kojih l)i se mogao prirast krme lako podvostručiti a možda i potrostručiti. Takovih pašnika ima po računu šumara Malbochana 4G.O00 rali, dakle blizu poloAic.a svega primorskoga krasa, a s njih bi se najprije nmralo ukloniti ono razglobljeno i poraztureuo kadšto silno kamenje, od koga bi trebalo uzzidati ogradne i pregradne zidove, te po najgorih mjestih Jioliko se može okonntije prema buri nasldadati čitave gomile. Tiem bi se busenje lak^e spajalo i povećavalo, zidovi i gomile branile bi ono mah) zemlje, da ju butra ne raznosi a trava bi bujnije mcala i rasla. Za tiem bi trebalo pasnike podieliti u jednake dielove, gdje bi izmjeuice blago imalo pasti, da se popasena, i pogažena trava ima opel- oporavili i pomladiti. Svaki će nepristran vještak potvrdili, da bi se timi preporučenimi sredstvi poboljša; anja obćiuskib pašnika u prilog radilo ne |