DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 75 — . pitati, da li se obćinski pašiiici imadu smatrati zajednicom seoske (mjestne) obćine ili zajednicom zajedinstva STieb pogednika zemlje. Drugo bi se imalo pitati, da li su ti pašnici obćinska zajednica ili obćinska imovina. Odgovaralo bi višemu kulturnomu stepenu, bilo bi mu olakšicom i imalo bi se u načelu preporučiti, da budu obćinskom imovinoiu, ali se to s dosadanjimi običaji ne sudara, te bi još sada naišlo na velik odpor, koj bi se jedva svladati mogao. Ja sudim dakle, da ćemo se u prvi mah morati zadovoljiti, ako se u prvašnjem poglavju preporučena razdioba i omedjba pašnika po selih izvede, te ako se seoskim obćinam dok se što drugo ne uglavi, u smislu 288. §. gradj. zakonika, pašnici pod zajednicu predadu. Oko toga imalo bi se svakojako u korist obćine i poradi obćega boljka nastojati, da seoska zastupstva rade održati, pra,.vedno uživati i poboljšati tu svoju zajednicu. Najprešnije pako, čim se ima na obćinskib pašnicih \započeti, jest to: da se ondje, gdje već ima griča ili grmlja, osigui´a podizanje šume. Ja bar sudim, da je postizaj tog cilja jezgrom zaplodjivanju primorskoga krasa. Po izvidbi nadšumara Malbochana imade takovih gričevitih obćmskih pašnika 21.000 ili četvrti dio te primorske kraške pustoši. Kad bi se na toj površini podigla gora, obavio bi se samo ti em zanijemi dio zaplodjivanja primorskoga krasa, a tiem bi se mogh za ueko vrieme zadovoljiti. Čini mi se dakle najprobitačnije, da u to uložimo svoju snagu, jer potežkoće, što ih imademo svladati, ma koliko se grdne činile, ipalt su omjerice malene. 0 tehnici podizanja šume razpravijat ćemo u drugom poglavju. Svakojako imala bi se tuj podizati uza sređnjogoricu i sitnogorica, da ima brsta, jer bi samo tako za rukom pošlo na tieh pustoših stvoriti šumu, a da ne trebaš ucjelice ki´ašanom zaprečivati uz gajanje stoke. „. Pravom bi težkoćom mogla biti samo muka ili trošak obzidi vanja, ih bi pako težkoća mogla po tom nastati, što će se po ta kovih zagajivanju opredieljenih kotarih iza pomladaće sječe morati namah ako i ne posve, a ono bar u veUke zabraniti paša. Prvoj bi se težkoći moglo od strane države doskočiti tiem, da se obćinam namaknu bezkamatni zajmovi i da se ustanove darovi, 0 čem imamo još kašnje govoriti. |