DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 11 <-- 11 --> PDF |
-, , ^ __. 67 -~ što taj gorski kras nije Rgk)bit, yeć što po njem ima i pk)đBe zemlje, niesii ni stanoTnici gorskoga krasa toliko osiromašili; ali je i ovdje opustošba umanjila izvore prehrane istim omjerom, kao i na primorskom krasu. Ali nije obezplodba tla jedina posljedica opustošivanja; iina još i druga posljedica, a to je zloglasna bura, omjerice prema svojoj sili i duljini trajanja opasna i štetna obradjivanju zemlje, obitavanju ljudi i svakomu prometu, a to je po primorskih stranah hrvatske krajine u toliko osilila, da tanahniji nasadi na primorju mjestimice već ne mogu uspievati, da se brodovi duge plovitbe čuvaju morlackoga kanala, da se obustavlja brodarenje uz obalu po više nedjelja, napokon da se potrostručuje po bilje štetno osoljavanje uzprskanom omajom od morskih valova na snčeonih dalmatii^skih otocih. Istim pravom pripisuje se posvemašnjemu ogoljaju toga kraja, što ljeti na krasu za čudo sve manje đaždi i to veća suša nastaje. Po tom je označena samo gotova bieda. Sa svom sigurnošću mogu pako pridodati, da ogoljivanje silno mah otimlje i da će kras i krašani posvema po zlu proći, ako se ogoljivanje ne obustavi, da će se uza to i ono 79 milja visočina iza primorskoga krasa u z6 čas takovom pustinjom pretvoriti, kakve ondje već imadu 23 milje, bud je za cielo, kako ovdje, tako i ondje pod površinom opasan krševit vapnenac. Dokazi tomu opisu, razjašnjaj i pobliža oznaka nabrojenih činjenica može se razabrati iz poglavja, koji sačinjavaju drugi dio ovoga spisa. ., n. Zaplodjivaiije primorskoga krasa. 4. Razlog, težkoća i obseg zaplođJiTaiiJa primorskoga krasa. Nije samo težko pretvarati kamenite pustoši u plodnu zemlju, već to i mnogo stoji. Koliko bi obdržavanje šume na krasu i izmetalo, da nije šuma i plodna površina posve imištena, toliko eto znamo za stalno, da zagajivanje krasa ne bi bio dobar financijaM posao. Uložena glavnica izmetala bi vrlo slabe kamate, kad bi se na svaku ral 30 do 60 st. i više potrošilo, da se zasadi šuma, koja bi si sama imala istom stvoriti gornju zemlju i koja bi s toga tekar |