DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 11     <-- 11 -->        PDF

-, , ^ __. 67 -~
što taj gorski kras nije Rgk)bit, yeć što po njem ima i pk)đBe
zemlje, niesii ni stanoTnici gorskoga krasa toliko osiromašili; ali je
i ovdje opustošba umanjila izvore prehrane istim omjerom, kao i na
primorskom krasu.


Ali nije obezplodba tla jedina posljedica opustošivanja; iina
još i druga posljedica, a to je zloglasna bura, omjerice prema
svojoj sili i duljini trajanja opasna i štetna obradjivanju zemlje, obitavanju
ljudi i svakomu prometu, a to je po primorskih stranah
hrvatske krajine u toliko osilila, da tanahniji nasadi na primorju
mjestimice već ne mogu uspievati, da se brodovi duge plovitbe
čuvaju morlackoga kanala, da se obustavlja brodarenje uz obalu po
više nedjelja, napokon da se potrostručuje po bilje štetno osoljavanje
uzprskanom omajom od morskih valova na snčeonih dalmatii^skih
otocih.


Istim pravom pripisuje se posvemašnjemu ogoljaju toga kraja,
što ljeti na krasu za čudo sve manje đaždi i to veća suša nastaje.


Po tom je označena samo gotova bieda. Sa svom sigurnošću
mogu pako pridodati, da ogoljivanje silno mah otimlje i da će kras
i krašani posvema po zlu proći, ako se ogoljivanje ne obustavi, da
će se uza to i ono 79 milja visočina iza primorskoga krasa u z6
čas takovom pustinjom pretvoriti, kakve ondje već imadu 23 milje,
bud je za cielo, kako ovdje, tako i ondje pod površinom opasan
krševit vapnenac.


Dokazi tomu opisu, razjašnjaj i pobliža oznaka nabrojenih činjenica
može se razabrati iz poglavja, koji sačinjavaju drugi dio
ovoga spisa. .,


n.
Zaplodjivaiije primorskoga krasa.


4.
Razlog, težkoća i obseg zaplođJiTaiiJa primorskoga krasa.


Nije samo težko pretvarati kamenite pustoši u plodnu zemlju,
već to i mnogo stoji. Koliko bi obdržavanje šume na krasu i izmetalo,
da nije šuma i plodna površina posve imištena, toliko eto
znamo za stalno, da zagajivanje krasa ne bi bio dobar financijaM
posao. Uložena glavnica izmetala bi vrlo slabe kamate, kad bi se na
svaku ral 30 do 60 st. i više potrošilo, da se zasadi šuma, koja bi
si sama imala istom stvoriti gornju zemlju i koja bi s toga tekar