DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 9     <-- 9 -->        PDF

G. Eđmunđ Wietlie, kr- šninarnik, pristaje u% pređgovornike
Teled, da je krivnja današnjemu staiiju šumar, što se nije zakon
Ttšio a tvrđi za više slučajeva, da su odštete po prilogu D. š. z.
posve primjerene.
G. Milan Wurđelja, kot. šumar, slaže se u svoje i u ime


Vatroslava Germana, kot., šumara, od koga je pri}xiio po odboru
razpravu u ovom pitanju, da ga zastupa. .


Izvjestitelj u zaključnom govoru pobija i odbija muienja o
§. 9. priloga. D. k z, želi, da se, ako je moguće i dopustljivo, uvjek
uzme kod gojenja šuma veći obzir na trgovinske zahtieve, pri čem
se moraju i drva za ogriev gojiti, hvali naše hrastove od osobite
merkantilne vriednosti; glede surogata veli, da će s vremenom zauzeti
svoje mjesto dok pučanstvo naraste, inđustrijalni zavodi se
nastanjuju a obrt i trgovina obćili se razgranjuju.


Ovime dovršena je glavna debata, zatim sliedila je specialna,
u kojoj govorili su mal ne svi članovi skupštine. — Primljene su
pako na predlog izvjestitelja slieđeće resolucije ^) vrhu unapredjivanja
domaćega šumarstva:


L Sadanji šumarski zakon od god. 1852 imade se promieniti u
njekojih ustanovah, kako će odgovarati našim odnošajom i potriebam
a odštetni postupci imadu se što jeftinije i bržje provesti.


Do sastavljenja novoga šumskoga zakona imade se sadanji
strogo držati a odštetni postupci po oblasti bržje i strožije provadjati.
Delegati imati će u njihovom- području iztraživati obzii´om
na teritorialne šumske odnošaje zlo uplivajuće ustanove zakona,
predložiti odboru valjana načela i sredstva, kojimi bi se mogao
zakon na zadovoljstvo provesti i pronaći, koja su obćila potrehna,
da se razmjerno jednakomu uživanju šuma temelj položi. — Kada
odbor ovaj materijal sakupio bude, imati će ga predložiti u svrhu
pretresivanja novoga šumskoga zakona budućoj glavnoj skupštini.


2 Uprava obćinskimi sumarni u provincijalu ima se povjeriti
kao kod imovnih obćina razvojačene krajine u ruke samostalnih i
od pol. oblasti nezavisnih gospodarskih ureda. Ovi uredi imaju biti
neposredno podčinjeni narodno-gospodarstvenoni odielu visoke kr.
zemaljske vlade. Ustrojstvo takovih ureda mora biti jednostavno,
jeftino i svrsi shodno.


*) .Resolucije ´ podnesene su po upravljajućemu odboru zemaljskoj vladi
na uvazenje.