DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 8 <-- 8 --> PDF |
-^6 ^ priTatBo vlasiničtTo kručexie, smatra clopitane vlastelom kroz segregaciju mme iisurpacijom sveobćeg prava rlastiiičtva na šnine, a na tom osvjedočenju temelji se izvanredni nagon našega puka za krađjn drva i pustošenje šuma. Ovaj nagon je tim strastveniji, što se čini, da đopitani urb. obcinam đielovi šuma nestoje u pravom razmjeru naprama zbiljnoj potrebi puka. Kao obcenita sredstva, kako da se slome ubitačni uplivi na šumarstvo, navađja govornik, jesu: da se pronađje razmjerom potrebna količina šuma, da se zakon šumski strogo vrši i izvedenje njegovo kroz namještene organe nadzire, da bude uzorno gojenje i gospodarenje državnih šuma kao primjer vlasteli i da bude porez što nižji osobitim obzirom na občinske šume, đočim ove neimaju merkantilnih svrha. Napokon imaju i šumari nastojati da poprave ono, što je pokvareno i zaostalo. G. Prokic, šumar imovne občine petrovaradinske, priznaje, da su to važni uzroci, zašto nenapreduje domaće šumarstvo, nu mnije, da su ipak najglavniji uzroci izpušteni, dočim su principi dosadanjega šumarenja stajali u. protivnosti sa novim gospodarenjem. U današnjem vremenu, gdje se je trgovina različitimi vrsti drva velikim prolazom razvijala, imali bi i mi trgovački postupati. U prošlom stoljeću pa do nedavna uzeo se je obzir samo na drva za ogriev, doeim se u tu svrhu druge države posluživaju surogati, koji bi se imali i u nas uvadjati, pa više zadovoljavati trgovinskim zahtievom. Dokazuje računi, daje luksus gojiti drva za ogriey, dočim zato imamo ugljena i slično. U dalnjem govoru scieni uzrokom umanjivanju šuma i njihovu preobraženju u neplodna zemljišta, što je za ova porez neznatan, s toga imao bi se porez na zapuščena neplodna zemljišta povisiti, da se postigne njihovo naplodjenje. Izvjestitelj veli, da odštete za popašnje nisu prenizke, da se za takove slučaje nerabi samo §. 9. prii. D. š z., nego i §* 5. G. Josip Šmidinger, žup nadšumar, podupire prvašnje pred- govornike te naglašnje u govoru osobito, da je velika zaprieka u gojenju šuma jošte steljarenje, naime n gorskih priedjelih obcinskih šuma, u kojih imao bi se ovaj uzgredni užitak a takodjer n vlastelinskih šumah sasvim zabraniti. On zagovara predlog predgovornika u pogledu surogata kao osobito važan za gospodarenje obcinskimi sumarni, koje nedosižu za podmirivanje nuždnih potriebština žiteljskih. |