DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 7     <-- 7 -->        PDF

većinom isti kao što su to i u drugih zemljah. i država bili, stranom
iztekaA^ši iz domaćih zemljištnih I đrnžtvenih odnošaja. I u nas
kao i drngib zemljah davala je šuma do najnovije doba izmedju
svih vrsti zemljištnoga, vlastničtva najmanji dohodak, Velika zaliha
drva naprama lagano rastućem pučanstvu^ pomanjkanje industrije i
obćila moglo je trpiti, da se je šuma sve to više umanjivala, bez
da se je počelo oskudievati. Trebalo je godina izkustva, dok se je
počelo uvidjevati, da lagani poraštaj biljke sa povećanim pučanstvom
i zahtievi, koje povećani obrti i domašaj obćila sve to više na drvo
stavljaju, u starom razmjeru sa šumskim prihodom nestoje. Kaže
da na laganost poraštaja nepazi strastveni nagon čovjeka. »Sume su
prestare prirast davno prekoračile,« svjetovašegospđ. upravitelji svo


jim gospodarom, 3>novaea svagdje treba, gdje uzeti? — od šume.«
Žetva bila je a traje još i danas, to je opravdano, samo je trebalo,
3´a uz žetvu jednakim korakom napreduje i sjetva,,.


Pita sada, da-li se može opravdati vrhovno pravo kontrole
države nad privatnimi sumarni i koje imaju biti niedje ovog vrhovnog
prava, t. j . stege prava vlastničtva? Može li se država u nas
ograničiti samo na unapredjivanje šumarstva naučnimi sredstvi i
pobndjivanjem gojenja?


Govornik veli, da bismo mogli ovo pravo državi odreći, da
ga nezagovaraju baš u nas uzorita načela obćega zdravlja, plodnosti
zemlje i narodnoga blagostanja Medje ograničivanja vrhovnoga
prava na kontrolu označiti imade šumarska statistika, za koju
imati će družtvo brigovati i na njezinom temelju ustanoviti razmjer
budućih šuma, koji se osnivati ima na: geografičnom položaju
naših kraljevina obzirom na močvarne i gorske prieđjele, na zbiljnoj
potriebi pučanstva sa mogućim obzirom na surogate i na razmjerju
trgovine, obzirom na pomorski položaj Hrvatske i Dalmacije u pogledu
oskudice južnih europejskih zemalja Italije, Španjolske, Francezke
na obrtnom, tekničkom i brodarskom drvetn, za koje su
hrastovi naših šuma najsposobniji. Ovlmi obziri ustanovljeni razmjeri
imali bi dići i uzdržavati vriednost drvu, poticati vlastnike
na gojenje šuma a priučiti pučanstvo na štednju.


Drugi težki obeeniti upliv na napredak šumarstva je nizki
stepen naobraženja našega pučanstva^ u čem je uzrok, da puk
nepoznavajući uporavnu vriednost drva, isto razsiplje i to tim
više, što je navikao gledati, kako šuma bez ulaganja truda raste.
Nizko naobraženje je uzrokom, da narod, pošto su šume kasno u