DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 7 <-- 7 --> PDF |
većinom isti kao što su to i u drugih zemljah. i država bili, stranom iztekaA^ši iz domaćih zemljištnih I đrnžtvenih odnošaja. I u nas kao i drngib zemljah davala je šuma do najnovije doba izmedju svih vrsti zemljištnoga, vlastničtva najmanji dohodak, Velika zaliha drva naprama lagano rastućem pučanstvu^ pomanjkanje industrije i obćila moglo je trpiti, da se je šuma sve to više umanjivala, bez da se je počelo oskudievati. Trebalo je godina izkustva, dok se je počelo uvidjevati, da lagani poraštaj biljke sa povećanim pučanstvom i zahtievi, koje povećani obrti i domašaj obćila sve to više na drvo stavljaju, u starom razmjeru sa šumskim prihodom nestoje. Kaže da na laganost poraštaja nepazi strastveni nagon čovjeka. »Sume su prestare prirast davno prekoračile,« svjetovašegospđ. upravitelji svo jim gospodarom, 3>novaea svagdje treba, gdje uzeti? — od šume.« Žetva bila je a traje još i danas, to je opravdano, samo je trebalo, 3´a uz žetvu jednakim korakom napreduje i sjetva,,. Pita sada, da-li se može opravdati vrhovno pravo kontrole države nad privatnimi sumarni i koje imaju biti niedje ovog vrhovnog prava, t. j . stege prava vlastničtva? Može li se država u nas ograničiti samo na unapredjivanje šumarstva naučnimi sredstvi i pobndjivanjem gojenja? Govornik veli, da bismo mogli ovo pravo državi odreći, da ga nezagovaraju baš u nas uzorita načela obćega zdravlja, plodnosti zemlje i narodnoga blagostanja Medje ograničivanja vrhovnoga prava na kontrolu označiti imade šumarska statistika, za koju imati će družtvo brigovati i na njezinom temelju ustanoviti razmjer budućih šuma, koji se osnivati ima na: geografičnom položaju naših kraljevina obzirom na močvarne i gorske prieđjele, na zbiljnoj potriebi pučanstva sa mogućim obzirom na surogate i na razmjerju trgovine, obzirom na pomorski položaj Hrvatske i Dalmacije u pogledu oskudice južnih europejskih zemalja Italije, Španjolske, Francezke na obrtnom, tekničkom i brodarskom drvetn, za koje su hrastovi naših šuma najsposobniji. Ovlmi obziri ustanovljeni razmjeri imali bi dići i uzdržavati vriednost drvu, poticati vlastnike na gojenje šuma a priučiti pučanstvo na štednju. Drugi težki obeeniti upliv na napredak šumarstva je nizki stepen naobraženja našega pučanstva^ u čem je uzrok, da puk nepoznavajući uporavnu vriednost drva, isto razsiplje i to tim više, što je navikao gledati, kako šuma bez ulaganja truda raste. Nizko naobraženje je uzrokom, da narod, pošto su šume kasno u |