DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 54 <-- 54 --> PDF |
- 52 — Icoje dojiivljuje .središnji list 2a eioiokupno šiiiDarstvo" od god. 1876. "11 svojeiii 11. STezoleu. pL´emda u novije vrieme trgovina u svili granali znatno zapi]ije a Isto se i n trgovini sa šnmskimi proizvodi pojavljuje ; to se ipak usprkos svih tili nepogodu godimice izvažajn više miliun;i razne šnniske rol^e iz Trsta u pojedine evropske knijeve, kao takodjcr i n Aziju i Afrikn. Najgiavnije trgovaeke tATdke sa aimskimi proizvodi u Trstu jesu: S. di T. Tedesclii, aiovaaai Stagni, J. di D. Morpiirgo, Se Iilaepfer i Sieh eri, Isaak i Zaecaria Gavalieri, Griorgio Mitri. Antonio S. Porenta, Theodor Sirovieh, Gliode et Oomp., iriorgacopnlo, Maliconi et Comp., Griaeomo Manko e, E n r i c 0 Fon d a i t. d. a ovi trgnjn imonito sa šumskom robom iz meMcoo- drva. Za tu trgovinu dolaze osim iz primorsklK predielah na trsćunbdvo tržište šumski proizvodi takodjer iz Koruške, Kranjske, Štajerske, Hrvatske, imenito iz gornje Krajine iz bivše otočke i lieke pukovnije. U najnovije doba dovaža se mnogo piljena mehka tvoriva iz iztoenili stranali Tirolske i Solnogradske, a bila bi trgovina s drvi u Trstu još zamašnija, da neprioee ^´isoko c-io^ne, utanačene za izvoz na željezuioah. l´slied uvedbe nove metarske mjere sastavila je trgovačka komora u Trstu osnovu 0 načinu, kakovim se u buduće imaju drva za trgovinu izradjivati pogledom na preinake, prouzrokovane novom mjerom, te tim su utanačeni trgovački običaji, po kojih će se u buduće kupovati i prodavati šumski proizvodi. Na ove trgovačke običaje, koji su u broju 212. i 214. „Triesfcer Zeitung " od godino 1876. potanko obilježeni, upozorujemo svakoga, jer se trgovci u Trstu toga strogo drže, pa bi mogao kupac i prodavaoc, ako nebi na to pazio, labko šfcetovati. 0 cienab, kako sada u Trstu postoje, bilježimo samo glede važnijih drva sliedeće : po kockast, metar u a) hrastovo drvo u oblom (Piloten) . . . od 20 do 30 stot. b) crnogorica u oblom — omorika i jela — „ 8 „ 30 n c) otesano hrastovo ravno drvo za brodovlje „ 32 „ 40 T) d) „ „ krivasto „ „ „ 38 „ 40 )5 e) arižove grede od -%2 cm. i Auše , . . „36 „ 38 f) otesane jelove i omoiikove grede (borduuali) od ^73, cm. i više 15 . 17 g) na isti način otesane grede (po trgovačkom običaju ^ izradjeno) „ 11 „ 12 h) omorikovB piljeniee 26—32 cm. široke, ciste od smogora, 100 kom.ada , 90 , 9´2 fdovažaju se iz Koruške i Tirolske) i) jelove piljeniee po 100 kom., iz Štajerske i Kranjske „ 60 „ 74 k) piljeniee za b]anja fsourette) najbolje fele 100 kom. „ 65 „ 70 1) isto fcakove piljeniee iz Štajerske i Kranjske . . „4 8 „ 52 m) gredice, podnice iplatnice od BV^ do 5 ^^ cm. de bele, 100 komada 110 112 |