DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 51 <-- 51 --> PDF |
49 Razne viesti Vlađoj K(>r6škeiiji. "J" Osmrtnica. Svaki od nas je se si^urao više ptita raztužio, slusaJTić skoro danomice, gdje nam crna sudba trga vi naše sredine muževe , koji posvetiv se ovoj ili onoj struci, z.avriediše svojim neumornim plodonosnim radom priznanje svojih sustrukovnjaka i sveobće štovanje. Koliko vise moradosmo se raztužiti čuvši, da šumarska struka izgubi Yladoja Koroškenjia, nadšumara županije zagrebačke i tajnika hrvat.-slav. šumarskog družtvaj jednog od najvrstnijih i najmarljivijih strukovnjaka, koj posvetiv sav svoj život struci šumarskoj, te radeći neumorno u istoj, nastojaše, pun žarkog rodoljublja, da podigne blagostanje puka i da promakne naš kulturni razvoj. Život i rad Vladoja Koroškenjia uzko je skopčan s uređjeujem našeg domaćeg šumarstva, sa početci naše strukovne literature i s osnivanjem brvat.-slav. šumarskog družtva, stoga budi nam dozvoljeno osvrnuti se nanj u nekoliko kratkih crtah. Vladoj Koroškenji, drugi sin Antuna Koroškenji-a, umirovljenoga blagajnika županije varaždinske, i matere si Vjekoslave, rodi se 1. rujna godine 1845. na svom obiteljskom dobru Vidovec, nedaleko Varaždina. Svoju djetinsku dobu probavi u krugu milih si roditelja te svršiv glavnu učionu podje na Varaždinski gimnazij, gdje´, bivši u četvrtom razredu, oplaka smrt promile si majke. Već tada probudi se u njom osobita ljubav k prirodi , s česa uzžell odabrati si životnim ciljem takovu struku, kojom bi si mogao zadovoljiti mladjabnoj žudnji, što bi .uzrokom, da je svršiv gimnazialne nauke, odlučio posvetit se šumarstvu te podje godine 1862. na novo ustrojeno više gospodarsko-šumarsko učilište u Križevac. Ovdje i^robaviv kod brata Br. V. Koroškenjia, koj nastojaše bratinskoni ljubavi i otčinskom njegom oko njegova uzgoja, tri godine, svrši 1864. gospodarstvo i šumarstvo vrlo dobrim uspjehom. Svršiv nauke, proputova veći dio Slavonije , da se upozna sa raznimi ondje vladajućimi okoluostmi šumarenja te posta još iste godine mjeseca listopada šuinarakiin vjožJtonikom kod }iliholjačkog vlastelinstva baruna Prandau-a. Zasvjedočiv svojim radom podpunu sposobnost i stekav si ponašanjem naklonost svojih predpostavljenih, bude tri mjeseca kasnije imenovan šumarom u Cađjavici, što bi kasuije zamienjeno sa Šljivošovci. Kao šumaru miholjačkog vlastelinstva pruži mu se zgodna prilika obćiti sa svojim šumarnikom glasovitim Adolfoju Danhelowsky- cm, koji opaziv u Korošlcenji-u mladića puna oduševljenja za odabranu si struku, u veliko ga obljubi, te stane, podučavajuć ga u svih strukah šumarstva, nastojati oko njegovog strukovnog usavršivanja, s česa mu posta drugim učiteljem, kojega se pokojnik vazda osobitim štovanjem zahvalnošću sjećao. Eadećl i stručno se izobražavajuć, osta pokojnik kod miholjačkog vlastelinstva sve do godine 1871., kad no se u nas |