DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 12 — ´


svakako za malen norae ili -uslugu ucieniti tuogla, uvrstiti, u pn


hoduu skrižaljkn s istiiui cienami, koje pristoje glavnoj sastojiui


fe naputka neniože se takodjer razabrati, kako se imade proračunati
čisti prihod kod mladih i srednje, dobe šumab. Bojati se
je s toga, da se medju ovimi i medju stojbinskom dobom neima praviti
razlika u skrižaljoi o prihodu (Ertragstafel), a to bi za mladei
i srednje dobe šume bilo svakako ogromno preterecenje.


Jer obično u svih predjelih, gdje proredno drvo nema prodje,
nenosi visoka šuma-listača prije 60., sitna šuma prije 10., a srednja
šuma prije kakove 30.—40, dobe svoje nikakova prihoda, premda
iste kao i šume, noseće prihoda, zahtievaju jednake troškove na
čuvanje, gojitbu i upravu, koji trošak namiče posjedniku šume znamenit
godišnji teret, prije nego je mogao i jedan novčić prihoda
iz njih dobiti.


Uračunanje nuzgrednih užitaka od sjemena, šiške i paše, isto
je tako tegotuo za mlade sastojine, kao i uračunanje predužitakah
u drvu, dočim plodnost i prikladnost njihova za pašu obično takodjer
počima vi gore naznačenoj dobi. , /
I kod troškovah čuvanja i uprave dopušta naputak, da se
uračunaju samo oni troškovi, koji se jedino tiču šume, premda se
jedan dio troškovah uprave i svih uredah skupnoga dobra podmirivati
mora iz dohođka šume, čiji posjednik za namirenje tih
troškovah neima inoga izvora, i od koga nitko nebi niogao razumno
očekivati, da če za namirenje troškovah uprave upotriebiti prihod,
koji nije izvadjen iz zemljištnoga posjeda.


U tom, što je dosele rečeno, navedene su glavne ustanove
zakona i naputka, uz koje če se po svoj prilici šuma porezom
preteretiti, a da se to bolje uvidi, priobčujemo tu proračunanje
čistoga prihoda visoke hrastove šume u 120. —180, dobi njezinoj u
smislu naputka po prosječnom prii-astu skrižaljke prirasta na str.


10.
naputka
a) Prosječni prirast, odbivši od njega 137o gubitka na izradku
i kori, uzmimo na 87% skrižaljke.
b) Ciena drvu uzeta je vjerojatnim prosjekom svih kakvočah i
vrstih sa 5 nove, po kubičnoj stopi.
c) Nuzgredni užitci od sjemena, šiške i paše nose 56 nč. od rali.
d) Troškovi gojitbe raČunajuč po 10 for. na ral, odbacuju na
godinu VV/ = 6-6 novč.
e) Troškovi čuvanja i uprave iznose 92 nč.^računajuč na jednu raL