DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1877 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 11 ^ a sxide6 po naslovu zakona ob -uređjenju zemljarine, kao đa se i nekani nanj udariti porez, inače ho nebi se samo šumi, nego i ostalim granam zemljištne knltnre isti taj teret nametnuo. Nećemo se ovdje npnštati n razpravu pitanja, da li bi se kod proraetinanja šumskih cienab i prihoda imalo uporabiti načelo jednostavnoga, ili kamato-kamatnoga računa? Dosta je, ako samo konštatujemo^ da su ovaj potonji svi strukovni autoriteti i gospodari prizuali i prihvatili kao jedino prikladan. Kad se dakle naputkom kod proračunanja čistoga šumskoga prihoda, bez obzira na likamačenje, odredjuje, da se na primjer prije 100 godinah na gojitbu šumskoga zemljišta uloženi novac, u isto onolikom jednostavnom iznosu, kao kad je uložea bio, danas odračuna, očito je, da se takav postupak protivi načelom narodnoga gospodarstva, a osim toga nije kadar predstaiati pravi čisti prihod, uprkos ublažujucoj ustanovi i da se neimaju uporabiti velike sadanje eiene, nego manje ciene sirova drva iz razdobja od 1855. do 1874. godine. Kao dalnje obterečenje šumskoga posjeda ima se smatrati ustanova naputka, uslied koje se imadu ogromno visoke stavke prihodne skrižaljke na strani 10. rabiti za pi*oraeunanje čistoga prihoda. Prosječni prihod drva od jedne rali i godine propisan je tamo tolikom visinom, kakova se n označenoj stojbinskoj dobi faktično nenalazi. Stodvadeset do 180 ili sredinom uzeto stopetdesetgodišnja visoka hrastova šuma I. vrloče imala bi na primjer prosječnoga prirasta 95 c´ od jedne rali i godine ? dakle toliku zapreminu drva, kod koje se zaliha sječivosti u 150 X ^^ =z: 14:´250 kubičnih stopah od rali pokazuje, koja se medjutim jedva nadje na izabranih,, pojedinih ralih, nikada pako u prosjeku veče površine. Ako bi se dakle prihvatila tolika zaliha sječivosti, iznosio bi čisti prihod mnogo više nego ga faktično ima. Kaže se doduše u početku strane 12., da je u tom prihodu drva sadržan takodjer prihcd od proredjivanja, — nu taj prihod proredjivanja mogao se je doduše u davno minulom vremenu ubirati, nu sada se on u tako starih sastojiuah niti opaziti, niti proračunati neđa; stupac dakle toga prihoda stoji prazan, te se točno proraČunavajučim brojem izpuniti nemože. Pa ako bi i moguće bilo o iznosu njihove drvne gromade stvoriti vjerojatnu kakovu kombinacija, nebi se ipak dalo opravdati, drva, koja su u davno doba možda sagnjila, koja su samo dielomice upotriebljena bila, a koja. su se |